Dan džamija u BiH: Jasikovačku ljepoticu srušili su tenkovskim projektilima

Odlukom Rijaseta Islamske zajednice Bosne i Hercegovine 7. maj se obilježava kao Dan džamija, kao simboličko podsjećanje na vrijeme agresije na BiH kada su na teritoriji pod kontrolom MUP-a i Vojske RS srušene sve džamije, mesdžidi i drugi vakufski objekti.

Sedmog maja 1993. godine minirana je i srušena Ferhat-pašina džamija, zadužbina Ferhat-paše Sokolovića, iako je prva linija fronte bila daleko od Banja Luke. No, gotovo na prvoj liniji fornte bila je džamija u Jasikovcu, mjesnoj zajednici koja pripada Općini Teočak, u entitetu Federaciji BiH.

Bedirhan Hadžić je imam džamije u Jasikovcu od završetka školovanja u prvoj generaciji zagrebačke medrese. Zajedno sa džematlijama je učestvovao u obnovi džamije, ali i prikupljao relevantne informacije i svjedočenja o njenom rušenju.

“U prvim danima rata, prvi napad na Teočak je izveden na području Jasikovca i 23. jula 1992. godine ova džamija je zapaljena, zapaljivim granatama tenkovskim sa obližnjeg Dendijinog brda. Munara je nakon bezbroj direktnih pogodaka srušena na ovom mjestu i iza nas se nalazi alem (krov) od te džamije i on je ostao ovako uboden kako je i pao i mi smo ga evo odlučili nekada davno, 2002. godine konzervirati ovako i sačuvati za buduća pokoljena da bude za sjećanje i nauk za nas Bošnjake i zajednicu na ovom području”, rekao je za Anadolu Agency (AA) Bedirhan rf. Hadžić, imam džamije u Jasikovcu.

Džemat u Jasikovcu je osnovan 1934. godine i na ulazu u naselje bila je jedna manja džamija. Zahvaljujući mještanima Jasikovac je 1972. godine dobio prelijepu džamiju. No, u agresiji na BiH u Jasikovcu nije bilo stambenog objekta koji nije bio devastiran, a pripadnici Vojske RS-a sa područja Ugljevika i Bijeljine su granatama oborili i jasikovačku ljepoticu.

“Mi smo naprosto izrasli iz pepela. Vi ćete imati priliku da vidite neke stare slike naše džamije i možete uporediti gdje smo nekada bili kao mjesna zajednica, kao džemat, kao selo, kao ljudi… Potpuno smo bili razrušeni, sve se to moralo dizati iz pepela, pa samim tim i džamija”, istakao je efendija Hadžić.

U borbi za Bosnu i Hercegovinu, pod zastavom sa ljiljanima i vodstvom Hajrudina Mešića, Jasikovac je dao 31 šehida čija su imena uklesana u spomen-obilježje u avliji džamije. Poslije agresije veliki broj mještana Jasikovca je otišao u inostranstvo, ali su se održale neraskidive veze sa zavičajom. Poslije svih dešavanja mještani Jasikovca su spremni pružiti ruku svakom dobronamjernom putniku namjerniku.

“Odgajani smo u jednom posebnom duhu i mi smo svoje opredjeljenje dokazali kroz svoju borbu u danima agresije. Crkva u Rastošnici je ostala u potpunosti sačuvana, niko je nije dirao. Jedna postojeća i jedna koja je tada bila u fazi izgradnje. Mi smo se tako opredijelili, nas naša vjera uči tome i mi smo, hvala Allahu dž.š., sačuvali obraz što je najvažnije”, poručio je efendija Hadžić.

Džamija u Jasikovcu je obnovljena 2001. godine kada je bilo proklanjavanje. Tih dana se dobro sjeća dugogodišnji mutevelija džamije u Jasikovcu Sakib Jusić koji ističe kako vjerski objekt veoma mnogo znači za mještane ovog kraja.”Mnogo, mnogo je značila. To ne mogu opisati koliko je džamija značila za naš džemat. Bila je nekada stara džamija, pa je zbog rudnika prebačna ovdje i onda smo ovdje ovu džamiju napravili”, kazao je mutevelija Sakib Jusić koji se brine o radovima oko džamije i njenom uređenju.

0

Nema poruka za prikaz