Hoće li Krajina postati kanton obnovljive energije?

Pomalo neočekivano, zbog dosadašnjeg koncesionarskog mrtvila i u ovdašnjem društvu općeprihvaćene inertnosti  struktura, Unsko-sanski kanton (USK) je ove godine „ničim izazvan“ postao zanimljiv investitorima u oblasti energetskih projekata obnovljivih izvora. Agencijske vijesti upoznale su javnost  da je u prvim kvartalu 2019. Vlada USK sa hrvatskom kompanijom „Ivicom“ potpisala  sporazum o izgradnji vjetroparka snage 40 megawata (MW) na području općine Bihać, na lokalitetu Teočak. Vrijednost investicije koja je u početnoj fazi je za naše uslove fantastičnih 118 miliona KM.

U junu je u Krnjeuši, općina Bosanski Petrovac, u rad puštena solarna elektrana kapaciteta 2x150kW. Vrijednost investicije 720 000 KM. To je tek skromni solarni pabirak  u budućem sakupljanju sunčevih megavata,ali važno je da se krenulo.

Premijer USK Mustafa Ružnić i ministar privrede Nijaz Kadirić smatraju kako je  došlo vrijeme za velike projekte, pa dolazak  investitora  iz oblasti obnovljivih izvora  vide kao ohrabrujuću činjenicu za kanton poznat po vječitim političkim krizama i promjenama vlada, a posljednjih dvije godine po migrantskoj krizi i nesmiljenom iseljavanju stanovništva.

„Vjetroparkovi imaju veliki privredni potencijal i, razumljivo, dajemo punu podršku investitorima u ovoj oblasti. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora je investiranje koje je i svjetski trend i zasigurno ima ekonomsko opravdanje, jer kapital zna puteve svog oplođavanja, a s druge strane velike i značajne koristi ima i naš ekonomsko-politički prostor“, smatra premijer Ružnić.

Nijaz Kadirić, ministar privrede u Vladi USK za Al Jazeeru kaže kako je opredjeljenje Vlade rad na energetskim projektima obnovljivih izvora, te ignorisanje „prljavih tehnologija“ zasnovanih na fosilnim gorivima.

Austrijski investitor

„Osim projekta vjetroparka čija će izgradnja, ako sve bude u redu, trajati najmanje četiri godine, radimo na projektima iskorištavanja solarne energije i izgradnju fotonaponskih centrala, trenutno je u fokusu općina Bosanski Petrovac gdje bi elektrane na sunčev pogon  imale instalisanu snagu od 47 MW na površini od 80 hektara“, kaže Kadirić.  Upoznaje nas kako kompanija „At-Solar“ sa  austrijskim investitorom planira projekat vrijednosti oko 70 miliona KM; izgradnja fotonaponskih centrala  trajaće dvije godine, a ugovor bi bio potpisan naredne godine kada  se okončaju sve zakonske procedure.

Sjeverozapad BiH je rubno područje gdje se lomi mediteranska i planinsko-kontinentalna klima i krajnja tačka gdje su vjetrovi komplementarni parametrima struke koja se bavi izgradnjom vjetroelektrana. A oni su, lapidarno, 7 metara brzina vjetra u sekundi, 40 km na sat, 3000 sati vjetra godišnje.

Kantonalna vlast je polovinom godine usvojila Izmjenu i dopunu Zakona o koncesijama  kako  bi se širom otvorila vrata investiranja u solarna postrojenja, prije svega najavljeni solarni park od 40 MW.

„Takođe je u pripremi novi nacrt zakona o javnom partnerstvu kao institucionalna i zakonodavna podrška projektima  za koje država nema sredstava, a privatni sektor ima“, ističe ministar Kadirić.

USK  tek probija  barijere  u korištenju sunčeve energije, jer, primjerice u Republici Srpskoj (RS) je trenutno 28 elektrana  na sunčevu energiju, a u Federaciji BiH (FBiH)  152 i to u oba entiteta , u sistemu poticaja. Prva solarna elektrana u FBiH izgrađena je prije 2012.godine na području Zeničko-dobojskog kantona (ZDK).

„Izgradnja solarnih elektrana zasigurno je isplativa  ako se dobiju državni podsticaji, a prije je naravno potrebno dobiti dozvolu za proizvodnju električne energije od FERK-a. Iako  je i kod  solarnih elektrana potrebno ishodovati  veliki broj dokumenata i dozvola, ipak je količina  papira  značajno  manja u odnosu  na  vjetroenergetske elektrane“, kaže dobar poznavalac ovih procedura.  Garantirane otkupne cijene električne energije na koje je Vlada FBiH dala saglasnost a primjenjuju se od 1.marta 2019.godine su 0,4071 KM/kWh za mikro solarne elektrane (do 23 kW), 0,22664 KM/kWh za mini solarne elektrane ( do 150 kW) i 0,18212 KM/kWh za male solarne elektrane ( do 1.000 kW).

Iz ovog resora  dobijamo informacije da su investitori pokazali  interes  za investicije u solarne energetske projekte  na  lokacijama Maslovarina Glava i Martin Brod na području grada Bihaća, vjerovatno  na bazi određenih istraživanja i potencijala sunca na bazi broja sunčanih dana.

Solarna elektrana

Solarna elektrana u Bosanskom Petrovcu na površino od 1,5 dunuma  kapaciteta 150 kilovata u vlasništvu privrednog društva „RSV Energy“ proizvodiće godišnje  219 MW električne energije. Sastoji se od 1200  instaliranih solarnih ploča i vlastitom trafo-stanicom.

Dejan Prošić, načelnik općine Bosanski Petrovac  ističe kako  podržavaju ovaj i slične projekte.

„Ova elektrana na sunčevu energiju dobar je primjer kako javni sektor može uspješno pratiti potrebe privatnog kapitala i investiranju u lokalnu zajednicu“, kaže Prošić. Ministar Kadirić naglašava  kako eksploatacija obnovljivih izvora energije  ne narušava prirodni okoliš.

„Naše generalno opredjeljenje je da na ove prostore dovodimo industriju koja neće  biti zagađivač, kako  bi naš kanton i u budućnosti očuvao epitet ekološkog“, kaže Kadirić.  On je  nedavno sa saradnicima  vodio razgovore sa  privrednicima iz Kine iz  regije Shaanxi  oko uspostavljanja privredne suradnje  u projektima solarne energije. Kada je riječ o  prvoj vjetroelektrani  na lokalitetu Teočak sa planiranih 13 vjetroagregata koji se nalazi 27 kilometara  od Bihaća  prema Bosanskom Petrovcu iz resora privrede USK ističu  kako  je  investitorima ostavljen period  od nekih 18 mjeseci da  izvrše  dodatna istraživanja  i proračuna vjetropotencijala prije potpisivanja koncesionog ugovora.

„Koristi  mogu  biti višestruke ako se pokrenu ovi potencijali, jer će otvoriti investicije i za druge. Ovdje  ima para, jer su otkupne cijene po megavat satu od 70-90 eura  takve  da garantiraju povrat investicije  za 8-10 godina,a  ugovori o koncesiji  su na 30 godina. Kanton takođe ima dugoročnu  zaradu od koncesione naknade, a svakako na dobitku je  i općina ili grad  na čijem teritoriju je vjetroelektrana“, kaže dobar poznavalac ove oblasti.

Izvor: Al Jazeera

Nema poruka za prikaz