Ismet Ćališkan: Turska mora investirati u Bosnu i Hercegovinu kako bi ojačala ekonomiju države

Razgovarao: Muhamed Mahmutović

1. Ko je Ismet Ćališkan? Možete li nešto ukratko reći o sebi?

Ismet Ćališkan je rođen 1. februara 1956. godine u turskom gradu Adapazaru. Svoj poslovni put je započeo kao šef administrativnih poslova, i na ovoj poziciji je ostao pet godina.

1980. godine zajedno sa braćom, Redžepom i Ahmedom osniva firmu KROMEL u jednoj maloj prostoriji od 75 m2, da bi danas pod Grupacijom KROMEL djelovale četiri firme, od toga tri su orijentisane na proizvodnju, dok je četvrta centar za istraživanje i razvoj na 54.000 m2 otvorenog i 24.500 m2 zatvorenog prostora. Ismet Ćališkan je Predsjednik Upravnog odbora Grupacije KROMEL.

Član je upravih odbora mnogih međunarodnih nevladinih organizacija, a do danas vodio je mnoge projekte humaniterne pomoći. Zamjenik je predsjednika u Federaciji Udruženja Bošnjaka u Turskoj i Udruženja Bosanaca i Hercegovaca u Adapazaru. U isto vrijeme delegat je Svjetskog saveza Bošnjaka. Organizirao je mnoge društvene i kulturne organizacije za dobrobit Bosne i Hercegovine u Turskoj i aktivno je učestovao u buđenju svijesti kod Bošnjaka u Turskoj.

1984. godine život je spojio sa Nurhayat Ćališkan, ima dvoje djece muško i žensko i troje unučadi.

2. Kako je Kromel Grupaciji postala svjetski prepoznatljiva kompanija koja danas izvozi svoje proizvode u više od 40 zemalja širom svijeta?

Priča o uspjehu naše kompanije proseže se od davne 1980. godine…

Naša kompanija počinje sa radom kao mala porodična firma u radnji od 75 m² u poslovnom centru Dortyol u turskom gradu Adapazaru. Iz male radnje sa upornošću, vjerom, ljubavlju i odanošću prerasla u svjetski poznat brend poznat svjetskim narodnim masama.

U pozadini kompanije stubove Kromel grupacije činili su braća Redžep, İsmet i Ahmet Čališkan i cijelo vrijeme rame uz rame unaprijeđivali i doveli Kromel na zaslužno mjesto. Kromel danas raspolaže sa 54000 m² otvorenog i 24500 m² zatvorenog proizvodnog prostora. Sa svoja tri proizvodna pogona, centrom za istraživanje i razvoj, uredima za prodaju i marketing, sigurno korača u svom sektoru. Kromel, koji je uspio da iskoristi uspone kao i padove u svoju korist danas ima snažan, renomiran i uspješan prepoznatljiv profil kompanije.

Kromel, još pri osnivanju je imao velike ciljeve, i samim tim postao je svjetski brend u svom sektoru na međunarodnoj sceni. Danas u sklopu grupacije se nalaze četiri brenda to su Kromel, Peymak, Kromtech-TSS i R&D centar.

Već 40 godina poduzimamo čvrste korake u našem sektoru. Unatoč svim mukama i poteškoćama, ne odustajemo i nastavljamo obnavljajući i razvijajući se. Vjerujemo u budućnost i našoj slijedećoj generaciji. Iz tog razloga, ne oslanjamo se samo na dugogodišnje iskustvo već nastavljamo sa razvojom sa maldim inženjerskim osobljem, poboljšavajući naše istraživačke i razvojne aktivnosti u skladu sa zahtjevima kupaca i krajnjih korisnika.
Naša kompanija uvijek nastoji maksimalizirati zadovoljstvo kupaca dizajnirajući izdržljive, funkcionalne, higijenske i originalne mašine, pažljivo prateći globalizirani svijet i tehnologiju nastojevši da naša kompanija bude lider ne samo u našoj zemlji već i u cijelom svijetu.

Iza ovog uspjeha stoji vizionarski timski rad koji se stalno unaprjeđuje. Danas nam je čast biti jedna od najpouzdanijih kompanija u sektoru. I dalje ćemo nastojati da budemo kompanija koja dodaje vrijednost konzumiranju zdrave hrane kao i pruža nove inovacije i kvalitete.

3. Kakvo je danas stanje Bošnjaka u Turskoj? Kakve su im veze sa Bosnom i Hercegovinom?

Bošnjaci koji su dolazili u Tursku u nekoliko navrata, naseljavali su se po cijeloj Turskoj i u većini slučajeva su živjeli koncentrino po selima ili zajednčkim mahalama. Kako su Bošnjaci živjeli zajedno pomoglo im je da prije svega sačuvaju bosanski jezik, kulturu i tradiciju. 2003. godine u Turskoj je osnovana Federacija bošnjačkih kulturnih udruženja koja pod svojim potkrovljom okuplja oko 25 udruženja. Ova udruženja osim što imaju za cilj očuvanje i oživljavanje bošnjačke kulture i tradicije također imaju važnu ulogu u povezivanju i jačanju saradnje između Bosne i Hercegovine i Turske. Federacija bošnjačkih udruženja je važna članica i podrška Svjetskom savezu Bošnjaka. Federacija isto tako organizije i obilježava mnoge važne dane za Bosnu i Hercegovnu, organizuje posjete BiH, razne naučne i poslovne konferencije i samim tim održava vezu Bošnjaka sa maticom, promovira potencijale i unaprjeđuje veze između dviju zemalja.

4. Šta je potrebno uraditi za ojačanje duboko ukorijenjenih odnosa između Bosne i Hercegovine i Turske? Kakva je po ovom pitanju uloga Bošnjaka u Turskoj?

Islam se nakon osvajanja Bosne 1463.godine od strane Fatih Sultan Mehmeda počeo širiti u državi i Bosna je približno 415 godina ostala pod vlašću Osmanskog carstva. Ovi historijski odnosi se gaje s posebnom pažnjom od strane i Turaka i Bošnjaka, a danas obje države zasnivaju odnose na ovim vrijednostima. Bosna i Hercegovina je uvijek bila bratinska država Turske, i tako će i ostati. Naša obaveza je da čuvamo Bosnu, da oživljavamo bošnjačku kulturu i jezik. Isto tako Turska mora investirati u Bosnu i Hercegovinu kako bi ojačala ekonomiju države. Uvijek se sjetim riječi jedne tetke koja mi je jedne prilike rekla: “I mi smo jaki ukoliko je Turska jaka”. Moramo biti u slozi i jedinstvu, ako nama građani Bosne i Hercegovine vjeruju, onda i mi njima moramo pružiti ruku. Posebno nas raduje činjenica da u posljednje vrijeme mnogo studenata iz BiH dolazi na obrazovanje u Tursku. Uvijek radimo na aktivnostima koje doprinose razvoju Bosne i Hercegovine.

5. Smatrate li da su u Turskoj dovoljno predstavljeni investicioni potencijali Bosne i Hercegovine?

Primjetno je da su u Bosni i Hercegovini povećane investicije nakon potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini između BiH i Turske. FIPA – Agencija za promociju stranih investicija radi na promociji BiH i mislim da je po tom pitanju uspješna. Isto tako, razne organizacije rade na promociji BiH, prezentirajući tako potencijale BiH. Približno 25 udruženja članica Federacije i počasni konzulati organiziraju briefinge sa investitorima i prenose im poslovne prilike BiH.

6. Koje su vaše aktivnosti u Bosni i Hercegovini? Imate li poslovnih planova kada je BiH u pitanju?

Federacija Udruženja Bošnjaka u Turskoj, Udruženje Bosanaca i Hercegovaca u Adapazaru, kao i Grupacija KROMEL do sada je uradila mnogo projekata društvene, kulturne i humanitarne prirode. Uvijek podržavamo projekte naših sunarodnjaka bilo u Turskoj, Bosni i Hercegovini ili svijetu. Pokrećemo humanitarne kampanje i dostavljamo onima kojima je to potrebno. Pored toga, stipendišemo bh studente u Turskoj.

U periodu nakon rata KROMEL je ušao u nekoliko projekata u BiH. Gdin Samir Vildić iz firme BPI – Bosnia Partnership Investment iz Bosne i Hercegovine je zastupnik za regiju, zajedno sa njima posebno u sektoru prerade mlijeka pratimo investicijske mogućnosti. Naša ekipa iz Turske je nakon detaljnih istraživanja i analiza pipremila nekoliko projekata pogodnih za bh tržište. Posljednjih nekoliko godina u fokusu stranih investitora nalazi se sektor prerade mlijeka, shodno tome piprema se infrastruktura i mi planiramo da zauzmemo mjesto u ovim projektima.

7. Kako ocjenjujete sektor mlijeka u BiH? Šta je potrebno uraditi za njegov razvoj?

Prilikom mojih posjeta Bosni i Hecegovini obišao sam mnoge fabrike za preradu mlijeka i firme koje djeluju u ovom sektoru. U poslednjih 20ak godina došlo je do porasta broja grla životinja. Kvalitet domaćeg proizvoda je prepoznatljiv u mnogim državama regije, a obzirom da fabrike posjeduju certifikate kvalitete i halal industrije oni mogu da izvoze u zemlje Evropske unije. S ciljem razvoja i proširenja kapaciteta sektora mljekarstva, posebno je potrebno obnoviti mašine i tehnologiju u linijama proizvodnje, kao i educirati osoblje. Prema fizilibiti studijima na cijelom Balkanu postoji deficit mlijeka.

Za projekte u BiH potrebno je koristiti poticaje države, kao i razne fondove EU gdje postoji mogućnost podizanja bespovratnih kredita do 50%. Država treba pridavati veliku pažnju i poticaje za sektor stočarstva, kako se ne bi pojavio nedostatak sirovina. Postoje fondovi EU za podršku stočarstva. Ukoliko Bosna i Hercegovina prepozna i podrži stočarstvo i preradu mlijeka može da postane lider u regiji i da izvozi na tržište, kako u regiji tako i u svijetu. Deficit mlijeka na tržištu Balkana koji smo primjetili u našim istraživanjima Bosna i Hercegovina može pretvoriti u potencijal i poslovnu priliku.

 

Nema poruka za prikaz