Jedina država bez zakona: Zašto se negiranje genocida u BiH i dalje ne kažnjava?

Negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i holokausta u Bosni i Hercegovini godinama prolazi nekažnjeno i tako će biti sve dok se konačno ne usvoji zakon kojim će se takve zastrašujuće pojave zaustaviti, a pojedinci najoštrije kazniti. O potrebi da se takav zakon mora hitno donijeti nedavno su u Sarajevu govorili predsjednik Međunarodnog mehanizma za krivične sudove Carmel Agius i glavni tužilac Serge Brammertz.

Bez idealiziranja

Ovakav zakon je, podsjetimo, u više navrata bio pred državnim parlamentarcima i svaki put su se njegovom usvajanju usprotivili poslanici iz RS-a.

– Ukoliko bi ponovo došlo do ove inicijative, nisam siguran da bi je poslanici iz RS-a u bilo kojem smislu podržali. Smatramo da bi to bio jedan od mogućih načina obračuna sa pojedincima i zloupotrebe zakonske regulative ovog pitanja iako duboko poštujem patnje i žrtve koje su u proteklom ratu u BiH sa bilo koje strane trpjele zbog ratnih dejstava. Smatram da u javnom prostoru treba maksimalno onemogućiti nastup ili heroiziranje bilo kojih pojedinaca osuđenih za ratne zločine, kaže delegat Lazar Prodanović (SNSD).

Jedinstven stav preživjelih žrtava, međunarodnih institucija i brojnih eksperata jeste da se ovo pitanje mora staviti u zakonski okvir. Zlatko Miletić, državni delegat (DF), uputio je u parlamentarnu proceduru prijedlog dopuna Krivičnog zakona BiH koje, između ostalog, predviđaju zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina za negatore genocida i drugih zločina. Adil Osmanović, šef Kluba poslanika SDA, podržava Miletićev prijedlog.

– Takve inicijative trebaju biti stalno aktuelne, sve dok ne dođemo do zakona koji će najoštrije sankcionisati one koji su spremni da negiraju genocid u BiH. Ubijeđen sam da demokratska Evropa očekuje da upravo BiH donese takav precizan zakon o zabrani negiranja genocida, jer smo mi jedina država u kojoj su poslije Drugog svjetskog rata počinjeni genocid, etničko čišćenje i progoni. Zastrašujuće je što stranke nemaju spremnosti da se donese takav zakon, odnosno pojedinci iz tih stranaka pokazuju nespremnost da se distanciraju od genocida, govori Osmanović za Oslobođenje.

Saša Magazinović, predsjedavajući Kluba poslanika SDP-a, smatra da se u ovom slučaju apsolutno ne radi o političkom nego o civilizacijskom pitanju.

Politički angažman

– Svako onaj ko negira genocid i ostale ratne zločine ponovo učestvuje i saučestvuje u tim zločinima. Porazna je činjenica da živimo u državi gdje osuđeni ratni zločinci mogu biti društveno aktivni, pa čak i kroz politički angažman. To je jedno od pitanja u kojem nam moraju pomoći međunarodne institucije da ga riješimo. To se u njihovim državama ne bi moglo desiti. Haški tribunal je u nekoliko slučajeva izrekao mjere zabrane za neke osuđenike, a vidimo sada da drugi koji nemaju te mjere počinju se baviti politikom. Bilo je i onih koji su izabrani na važne političke funkcije. Nadam se da ćemo kao društvo politički sazreti da o ovome ne vodimo debatu i da nema onih koji negiraju ratni zločin, a posebno zločin genocida. U ovoj konstelaciji političkih odnosa ne možemo očekivati da će Parlament BiH usvojiti zajednički stav o tom pitanju i to je porazno i frustrirajuće, naglašava Magazinović.

Mijo Krešić, član Predsjedništva HDZ-a BiH, kaže da o ovom pitanju nije raspravljano unutar stranke i nije mu poznato da li će o tome uskoro biti riječi.

Oslobođenje

Nema poruka za prikaz