Mladi bh. elektroinžinjer u Njemačkoj: I dalje izvozimo više struje nego mladih

Kada mladi ljudi napuste Bosnu i Hercegovinu, oponenti takvih migracija kažu da mladi odlaze kako bi radili „prljave poslove“, koje domicilno stanovništvo ne želi raditi. No, praksa demantuje takve tvrdnje.

Elektroinžinjer Almedin Kavaz, Zeničanin s adresom u Münchenu, primjer je mlade osobe od čijeg znanja koristi trenutno ima Njemačka. Srećemo ga u Banjaluci tokom 4. IEEE Kongresa za studente i mlade profesionalce BiH 2019. nazvanog “Vaša karijera počinje ovdje”.

Almedin je nakon kongresa otputovao u Zenicu kod roditelja, a već sada, kada čitate ovaj tekst, je u Münchenu. Dio vremena koje je proveo u Bosni i Hercegovini posvetio je ekipi „Moja BiH”, za intervju o razozima odlaska, životu u Njemačkoj, znanju i eventualnom povratku u BiH.

Zašto ste odlučili napustiti BiH?

– Ta odluka pala je prošle godine u oktobru. Razlog je jednostavan i prost: nisam se mogao baviti onim što volim u Bosni. Radio sam dvije godine u jednoj državnoj firmi gdje su kasnile plate, gdje mi nije bilo dobro. Nadao sam se da ću imati priliku da naučim i da radim ono što mi se sviđa.

Uvijek stranac

Nažalost, usljed nedostatka redovnog primanja i puno opstrukcija (nisu nam dali da napredujemo, da učimo), odlučio sam dati otkaz i pronaći nešto drugo. To nešto drugo sam pokušao, također državna firma, ali nisu me ni pozvali na razgovor, a morali su. Tada sam odlučio da odem.

Jeste li odmah pronašli posao koji ste željeli?

– Ja sam uvijek htio da se bavim elektroenergetskim sistemom. Kod nas je najbolja firma koja se bavi tim Neovisni operator prenosnog sistema i, kao što sma vam rekao, oni me nisu primili. Prvi posao na koji sam aplicirao u Münchenu je regionalni koordinator operatora prenosnog sistema. Odmah sam dobio poziv za razgovor i odmah sam primljen, i tu radim već godinu dana.

image
Mladi bh. elektroinžinjer/ Slađan Tomić

Pojasnite nam malo svoju poziciju u kompaniji i je li to sve što radite?

– Direktno sam uključen u dnevnu operativu operatora prenosivih sistema za centralnu i centralnozapadnu Evropu. Osim toga, angažovan sam i na projektu u sklopu radne grupe na nivou Evrope, gdje radimo na izradi novog standarda za modelovanje elektroenergetske mreže.

Koja je glavna razlika između BiH i Njemačke?

– U odnosu društva prema ljudima, a pod tim mislim sistema kao države, prilika koje se pružaju tamo i ovdje. Negativna jeste činjenica da su ljudi u Njemačkoj dosta hladniji. Nisu druželjubivi kao u Zenici. To nije tvoj grad, nikad neće ni biti. Ti ćeš uvijek biti stranac i uvijek će ti faliti tvoji ljudi.

Kajete li se što ste napustili domovinu?

– Ne, samo iz jednog razloga: prilično sam vezan za BiH i Zenicu, pa dolazim često i pokušavam da znanja i kompetencije koje sam stekao tamo prenesem ovdje.

Osjećate li se protjerano i da li biste se vratili u domovinu?

– Ne protjerano, ali osjećam se odbačeno. Vratio bih se samo onda kad bih vidio da je moja perspektiva ovdje bolja. Za to su potrebne ogromne promjene u društvu, sistemu, ali da je nemoguće – nije.

Kako je dijaspora organizovana u Njemačkoj?

– Nekog sistemskog rješenja, u smislu da je država pružila paltformu gdje se mi možemo skupiti, družiti, raditi zajedno, ne postoji. Postoje inicijative na ličnim nivoima. Mi pokušavamo napraviti sistem gdje možemo razmjenjivati znanja, iskustva, i vratiti to znanje u Bosnu. I lično se družimo, imamo balkansku ekipu, kako je zovemo, i družimo se barem jednom mjesečno.

image
Solarno drvo – studentski projekat članova IEEE-a ETF Sarajevo/ Privatnu album

Izvozimo li više struju ili mlade?

– Struju, a ni to nije dobar pokazatelj. To znači da naša privreda nije dovoljno jaka, da potreba za strujom nije dovoljno velika, da sve što proizvedemo možemo da potrošimo ovdje. Mladi ljudi idu u velikom broju, nažalost.

Poruka mladima

​Je li to dobro ili nije, svako treba za sebe da odluči. Ako idu iz pogrešnih razloga, to ne podržavam. Rješavaš egzistencijalna pitanja, ali suštinska ne.

Koja je Vaša parola kroz život?

– Uvijek sam bio aktivno uključen u vannastavne aktivnosti, kao što je IEEE (Institut inženjera elektrotehnike i elektronike), najveće svjetsko tehničko profesionalno društvo. Pokušavao sam da pokrenem neke stvari. Također, organizirao sam prvi IEEE kongres. Ta ideja je krenula od nas. Dakle, moja parola je bila da nije dovoljno ići na posao i raditi, na fakultetu nije dovoljno samo učiti, moram uvijek nešto dodatno raditi i truditi se.

Imate li neki savjet za mlade ljude u BiH?

– Trudite se da svaki dan budete bolji čovjek nego jučer.

MojaBiH

Nema poruka za prikaz