Od nacije farmera do jedne od najbogatijih država Europe: Evo kako je Švedska uspjela

Švedska nije mnogobrojna država, ali su iz njenih granica krenuli brojni globalni divovi, među njima Electrolux, Volvo, Skype, Spotify, Ericsson, Husqvarna, Scania, ABB, SKF, Atlas Copco, Saab, AstraZeneca

Od nacije farmera, preko industrijalizacije, do lidera inovacija, ukratko bi se mogao sažeti ekonomski put Švedske, države koja danas ima najviše multinacionalnih kompanija u odnosu na broj stanovnika. Švedska nije mnogobrojna država (ima više od 10 miliona stanovnika), ali su iz njenih granica krenuli brojni globalni divovi, među njima Electrolux, Volvo, Skype, Spotify, Ericsson, Husqvarna, Scania, ABB, SKF, Atlas Copco, Saab, AstraZeneca.

Pomalo nevjerojatno zvuči podatak da je Švedska, danas jedna od najbogatijih država Europe, u 19 stoljeću bila jedna od najsiromašnijih. Kako su zapravo postali bogati? U dokumentima Kraljevske švedske akademije znanosti stoji kako je sve krenulo u drugoj polovici 1800. godina sa sve većom potražnjom za švedskim sirovinama, drvom, željezom i žitom, ponajviše od strane Velike Britanije. Izvoz je bio i ostao glavni fokus njihove ekonomije tako da danas izvoze više po glavi stanovnika od SAD-a, Kine, Grčke i Italije zajedno. Šveđani su brzo počeli seliti u gradove i poslove na poljima zamijenili onima u tvornicama, a cijelo vrijeme su imali podršku Vlade. Tržište je uvijek bilo otvoreno, svima je bilo dostupno obrazovanje za najtraženije vještine, a svi koji su i radili imali su osiguranu pristojnu penziju. Ekonomske krize nisu toliko utjecale na švedske firme jer su i same napravile nužne rezove i racionalizirale poslovanja. To su ključni postulati na kojima njihova ekonomija počiva i danas. 

Inteligentna rješenja iz Švedske

Šveđani su oduvijek fokusirani na inovacije, kreativno razmišljanje i potragu za rješenjima koja će promijeniti život cijelog svijeta i u većini globalnih parametara na vodećim su mjestima po inovativnosti i kreativnosti. Sustav inovacija im je toliko bitan da stoji u svim nacionalnim dokumentima, a već na fakultetima studente usmjerava na stvaranje novih, poboljšanih proizvoda koji se kasnije mogu komercijalizirati. Ono u čemu su najbolji, kada je riječ o inovacijama, su svakako zelena tehnologija i prirodne znanosti (biomedicina, farmacija, biotehnologija, studije okoliša) koje žele poboljšati svijet za sva živa bića.

Imajući sve ovo na umu, ne čudi da je upravo jedna firma porijeklom iz Švedske upravo u samom finalu utrke za cjepivom protiv virusa Covid-19. Riječ je, naravno, o AstraZeneci, koja posljednjih mjeseci pruža nadu za što bržom promjenom u vremenima pandemije. Jednostavan lanac distribucije cjepiva i odluka AstraZenece da neće ostvarivati profit na prodaji cjepiva, kao i predanost firme širokoj, pravednoj i blagovremenoj dostupnosti, ukazuju da će cjepivo biti pristupačno i globalno dostupno, dostavljajući stotine miliona doza po odobrenju.

image
Foto: Catharina Fyrberg

Kao i kod razvoja ostalih cjepiva i inovativnih lijekova, a trenutno ih  u svijetu razvija više od 170, AstraZeneca se udružuje s vodećim svjetskim stručnjacima – naučnim institucijama, te korištenjem svih dostupnih tehnologija, uključujući i vještačku inteligenciju, traži najbolja zdravstvena rješenja. Danas je firma među vodećim svjetskim firmama koje nude inovativne lijekove na području onkologije, respiratornih, kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti.

Na razvoj i uspon AstraZenece posebno je uticao bankar Jacob Wallenberg, jedan od prvih investitora, član poznate porodice švedskih investitora koja financijski podržava inovativne kompanije već gotovo 170 godina. Wallenbergovi su zapravo bankari koji žele da švedski izumi, ideje i proizvodi dopru do svjetske scene i ulaze u vlasništvo firmi koje su, ili imaju potencijal postati, svjetski lideri u svojem sektoru. Do danas su u obrazovanje, istraživanje i razvoj novih rješenja uložili više od 20 milijardi kuna. 

Kako je sve krenulo

Sve je krenulo od 1856. godine kada je André Oscar Wallenberg tokom putovanja morima počeo razmišljati o ideji banke gdje bi privatni investitori financirali ideje koje bi doprinijele razvoju društva. Nabavio je knjige o škotskom i američkom bankarskom sustavu i po povratku u Švedsku osnovao SEB, banku koja je temelj svega što ova porodica radi, a danas je vodeća korporativna banka u nordijskoj regiji. 

Upravo je nevjerojatno koliko je za švedsku ekonomiju učinilo pet generacija obitelji Wallenberg. Povezani su sa začecima ili usponom gotovo svih važnijih kompanija koje su danas stupovi švedske ekonomije. Radi se o, da nabrojimo samo neke od njih, o Electroluxu, Husquarni, Scandinavian Airlines (SAS), Ericssonu, Saabu, imenima koja su dobro poznata i u Hrvatskoj. 

Pomiču granice u telekomunikacijama

Jacobov brat, Marcus Wallenberg bio je poznat pod nadimkom Mr. Ericsson jer je više od pola svog života posvetio ovoj poznatoj telekomunikacijskoj kompaniji, a porodica i sada ima 7 posto dionica kompanije. Danas više od 40 posto mobilnog prometa prolazi putem Ericssonovih mreža i oni su svjetski lider u razvoju 5G tehnologije. Lokalna firma Ericsson Nikola Tesla, Ericssonov partner od 1953., bila je jedan od prvih licenciranih partnera Ericssona na svijetu. Zajedno s kolegama iz cijelog svijeta, 3.200 hrvatskih stručnjaka iz Ericssona Nikole Tesle, od kojih je više od 1.600 u Istraživačko-razvojnom centru na lokacijama u Zagrebu, Splitu i nedavno u Osijeku, radi na inovativnim rješenjima koja će poboljšati život svih ljudi. Njihova predanost inovacijama pridonosi globalnoj 5G revoluciji i od prvog predstavljanja ove revolucionarne nove generacije mobilne tehnologije u Hrvatskoj 2018. omogućavaju uvođenje 5G u Hrvatsku zajedno sa svojim partnerima operaterima. Ove godine svjedočili smo prvoj komercijalnoj implementaciji 5G u Hrvatskoj u mrežu Hrvatskog Telekoma. Partnerstvo Ericssona Nikole Tesle i Ericssona, primjer izvrsne suradnje hrvatskih i švedskih tvrtki, donio je Hrvatskoj i pristup 5G, otvorenoj inovacijskoj platformi koja omogućava društvu da krene prema pametnijoj, sigurnijoj i održivoj budućnosti.

image
Ericsson Nikola Tesla – Zagreb

Porodica Wallenberg ima vlasnički udio i u Electroluxu, vodećem proizvođaču kućanskih aparata koji već sto godina pomiče granice inovacija, ključne paradigme švedske ekonomije. Jedna od premisa Electrolux je zelena i održiva tehnologija, a u sklopu programa „Better Living“ do 2030. žele poduzeti čak 100 mjera za stvaranje boljeg i održivijeg načina života diljem svijeta. Između ostalog, žele da održiva prehrana bude prvi izbor, da odjeća traje dvostruko dulje uz upola manji utjecaj na okoliš i da njihovo poslovanje bude klimatski neutralno i kružno. Kao i većina švedskih proizvoda, Electrolux aparati slove kao pouzdani, dugotrajni i isplativi. Firma će ostati upisana u povijest po prvoj kompaktnoj perilici posuđa koja je mogla stati u svaku kuhinju. Nakon što su izračunali kako četveročlana obitelj provede čak 45 radnih dana perući posuđe, ponudili su inovativnu perilicu D10, od milja nazvanu „Okrugla limenka“ (Round Jar), koja je u samo osam minuta mogla oprati posuđe koje se napravi za večerom petero ljudi. Njihove perilice i danas su ocijenene kao „najbliže savršenstvu neke perilice za posuđe“. 

Švedski borbeni avioni čuvaju 150 milijuna ljudi

Iz gore navedenih primjera je očito da sintagma „Inteligentna rješenja iz Švedske“ koja se često koristi u promociji švedskih proizvoda zapravo najbolje opisuje zašto je njihova ekonomija toliko jaka. 

U priču o inovativnosti zasigurno se uklapa i Saab, kojega je Marcus Wallenberg pomogao osnovati daleke 1937. s ciljem izrade borbenih aviona za Švedsku. S pretpostavkom o skorašnjem svjetskom ratu, Šveđani su krenuli u izgradnju zračne obrane, a ograničeni budžet motivirao ih je da proizvedu inovativna rješenja i nove tehnologije. Saab tako funkcionira i danas, 83 godine kasnije i sa svojim obrambenim i sigurnosnim rješenjima u zraku, na zemlji i u vodi.

image
Gripen C/D u letu / Foto: Filip Modrejewski

Njihovi avioni poznati su kao borbeni lovci uvijek spremni za letenje, a ne za boravak u hangaru ili na servisu, jednostavni za održavanje i s mogućnošću nadogradnje čim nova tehnologija postane dostupna. Gripen C/D, kakav bi uskoro mogao letjeti i pod hrvatskom zastavom, najpouzdaniji je višenamjenski borbeni avion dostupan na svijetu danas, perjanica švedske inovacije, praktičnosti i racionalne potrošnje. Preko 150 milijuna ljudi u pet zemalja na tri kontinenta oslanja se na Gripen C-seriju kako bi zaštitili svoj suvereni zračni prostor i osigurali svoju nezavisnost. Gripen C dosad se pokazao kao avion s najmanje kvarova i vremena potrebnog za održavanje, ali i najmanjim troškovima održavanja u svojoj klasi.

Porodica Wallenberg bez premca je najbogatija porodica u Švedskoj, a s ulaganjima ne staju ni danas. Kroz svojih 15 neprofitnih fondacija najviše su fokusirani na istraživanje i razvoj proizvoda na području tehnologije i nauke. Jedna od najpoznatijih fondacije je ona „Knut and Alice Wallenberg Foundation“. Fondacija je zapravo drugi najveći privatni investitor u istraživanja, a samo u posljednjih 25 godina u njih su uložili više od 4 milijarde BAM. Najviše ulažu u neyavisna istraživanja na području prirodnih znanosti, tehnologije i medicine, a u zadnje vrijeme su fokusirani na autonomne uređaje i razvoj vještačke inteligencije (AI).



Veleposlanica Diana Madunić: ‘Švedske tvrtke u Hrvatskoj zapošljavaju gotovo 10.000 ljudi’

Uspješnu ekonomsku suradnju Hrvatske i Švedske prokomentarisala je i Diana Madunić, ambasadorica Kraljevine Švedske u Hrvatskoj. 

image
Foto: Tomislav Kristo/Cropix

– Iznimno nam je drago što je u Hrvatskoj prisutno oko 50 švedskih firmi koje trenutno zapošljavaju gotovo 10.000 ljudi, a neke od njih prisutne su u Hrvatskoj već gotovo 100 godina – poput primjerice SKF-a. Tokom posljednjih 25 godina, švedske su firme uložile 780 miliona evra u Hrvatsku, što dokazuje da prepoznaju fantastičan potencijal poslovanja u Hrvatskoj. Najnoviji primjer je nedavna akvizicija impresivne hrvatske firme Nanobit, od strane švedskog Stillfronta. Vrlo je ohrabrujuće vidjeti tako snažna poslovna partnerstva i nadamo se da ćemo ih vidjeti u budućnosti.

Također nam je drago vidjeti interese švedskih i hrvatskih firmi na području međusobne trgovine. U posljednjih godinu dana Hrvatska izvezla 118 miliona evra proizvoda u Švedsku, a da je uvoz iznosio 142 miliona evra. Šveđani su zainteresirani za kupovinu električne opreme, namještaja, drvenih proizvoda, cementa i hrane iz Hrvatske, dok Hrvatska uglavnom uvozi automobile i ostala vozila, te telekomunikacijsku opremu iz Švedske.

Prije dvije godine naša ambasada, zajedno sa švedskim firmama, osnovala je Švedski poslovni klub u Hrvatskoj, s ciljem promovisanja i poticanja još jačih trgovinskih odnosa između naše dvije zemlje. Klub također za cilj ima jačanje suradnje između švedskih i hrvatskih firmi sa svrhom razmjene znanja, standarda i ideja za razvijanje nadahnuća do istinske inovacije – izjavila je za Jutarnji ambasadorica Diana Madunić.


Sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Saaba, u skladu s najvišim profesionalnim standardima.

Izvor: jutarnji.hr

Nema poruka za prikaz