Pčelari u BiH: Potrebni su nam veći podsticaji

Pčelari u našoj zemlji ističu kako imaju pčele, znanje, med i kvalitet, ali nedostatak podsticajne politike i podrške države sprečava ih da se pokažu još boljim i postanu konkurentni na evropskom tržištu.

Potrebna je veća podrška pčelarstvu iz nadležnih institucija te održavanje kvaliteta bosanskohercegovačkog meda.

Četiri stvari su najvažnije za pčelarstvo, i to politika, zdravstvena zaštita pčela, tržište i legislativa.

Prošle godine Federalno ministarstvo poljoprivrede izdvojilo je 306.000 KM za pčelarstvo. Međutim, pčelari smatraju da bi, u skladu s proizvodnjom i potrebama, trebali dobiti od milion i po do dva miliona maraka.

Pčelari najavljuju da će uskoro započeti izmjene pravilnika o kvalitetu meda.

Naš med je egzotičan i razlikuje se od meda u Evropskoj uniji. U Evropi se glavna svojstva meda uzimaju za farmaceutsku industriju, a na naše tržište kao nus proizvod dolazi mrtav med, ističu pčelari. Smatraju da naš med moramo brendirati i prodavati po cijenama koje zaslužuje imati.

Naša zemlja ima dobru tradiciju pčelarstva i prirodne resurse, ali i vjerne potrošače. BiH je na dnu liste zemalja u Evropi kada je riječ o korištenju meda u ishrani. Naši građani godišnje potroše otprilike dvije hiljade tona meda, otprilike pola kilograma po stanovniku, dok bi, prema mišljenju stručnjaka, to trebalo iznositi najmanje šest kilograma meda godišnje po stanovniku.

Ipak, pčelari ne odustaju od svog posla, te se kroz razne sajmove trude prodati svoj zdravi med i ukazati na probleme i zaštitu pčela.

Medvjedi ponovo uništili košnice na Kupresu

Medvjedi sve učestalije uništavaju košnice na Kupresu. Čak zalaze u naselja, pa i u sam grad, u potrazi za medom, uprkos činjenici da, po preporuci kantonalnog i federalnog Ministarstva poljoprivrede, pčelari i mještani vrše prehranu ove i druge divljači na određenim lokacijama da bi ih odvratili od naselja jer postoji opasnost da napadnu i ljude.

BHRT

Nema poruka za prikaz