Školski ručak tajna dobrog zdravlja djece u Japanu

Japan je razvijena zemlja koja bilježi odlične rezultate u pogledu zdravlja i ishrane djece, a tajna uspjeha je u školskom ručku, piše France-Presse povodom danas objavljenog izvještaja Fonda UN za djecu (Unicef).

Prema podacima Unicefa, Japan je vodeća zemlja po pitanju zdravlja djece, sa niskom stopom smrtnosti, malim brojem gojazne djece i vrlo malim brojem djece koja pate zbog nedovoljne težine.

Stručnjaci tvrde da je nekoliko faktora u igri – pažnja koju Japanci posvećuju zdravlju, redovni ljekarski pregledi djece ali posebno školski ručak.

O jelovniku za školski ručak odlučuju nutricionisti i taj obrok se služi u svim osnovnim školama i u većini srednjih škola u Japanu, objašnjava pedijatar i profesor sa tokijskog univerziteta Mitsuhiko Hara.

Ručak u školi je obavezan i nije dozvoljeno da učenici donose užinu. Većina tih obroka nije besplatna, ali su značajno subvencionisani.

Zvaničnici japanskog ministarstva zdravlja objašnjavaju da školski ručak nadoknađuje sve nutritivne elemente koji nedostaju u ishrani djece kod kuće.

Ti obroci značajni su i u edukaciji djece pošto se dnevno preko razglasa u školama đaci obavještavaju šta imaju za ručak i zbog čega je to dobro za njih.

U osnovnim školama učenici moraju da svrstaju ono što jedu u različite kategorije učeći tako da razlikuju vrste namirnica.

Praksa obaveznog ručka u Japanu postoji od 1889., kada je država dijelila pirinčane kuglice i ribu djeci iz siromašnih porodica u prefekturi Yamagata, na sjeveru arhipelaga. Taj program se zatim proširio na cijeli Japan, posebno poslije Drugog svjetskog rata.

Uz dobre navike u ishrani i svijest o značaju zdrave hrane, stručnjaci skreću pažnju i na to da je Japan jedna od rijetkih zemalja koja veliku pažnju poklanja godišnjim dobima, odnosno konzumiranju namirnica koje uspijevaju u određenoj sezoni.

Japan ima jednu od najnižih stopa smrtnosti kod odojčadi, a broj djece sa prekomijernom težinom ili gojazne dece od pet do 19 godina je 14,42 odsto, što je znatno manje nego u većini drugih razvijenih zemalja.

Po ovom kriterijumu, SAD su na vrhu Unicefove liste sa 41,86 odsto, dok na primjer Italija ima stopu od 36,87 odsto, a Francuska 30,09 odsto.

Porast broja gojazne djece fenomen je koji pogađa i Japan, češće među siromašnim porodicama koje, nastojeći da smanje troškove ishrane, deci služe obroke sa više ugljenih hidrata a manje proteina.

Nema poruka za prikaz