Sve manji broj učenika u školama: Pokazatelj napretka ili nazadovanja društva

Jedna od posljedica iseljavanja stanovništva iz naše države jeste sve manji broj upisanih učenika u osnovne i srednje škole, čemu pogoduje i sve manji broj rođene djece.

Vidljivo je to i iz dokumenta pod nazivom “Informacija o upisu učenika u osnovne i srednje škole u školskoj 2019/20. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine”, a koje svake godine radi Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.

Prema ovom dokumentu, u posljednjih pet godina svi kantoni, izuzev Bosansko-podrinjskog (BPK), bilježe negativnu statistiku kada je u pitanju upis učenika u prve razrede osnovne škole, odnosno, svi kantoni kada je u pitanju upis učenika u prve razrede srednjih škola. Ministarstvo još uvijek nije objavilo podatke za ovu školsku godinu.

U najnezavidnijoj situaciji jeste Unsko-sanski kanton (USK) koji je školske 2015/2016. imao 2.513 učenika upisanih u prvi razred osnovne škole, a 2019/2020. 1.861 učenika. Ništa bolje nije prošao ni Tuzlanski kanton (TK) koji je 2015/2016. školske godine imao 4.648 upisana učenika u prvi razred, a 2019/2020. 4.006 učenika. Zeničko-dobojski kanton (ZDK) je za pet godina upisao 500 učenika manje. Kanton Sarajevo (KS) je ostao bez 168 učenika. I ostali kantoni bilježe negativni trend, osim BPK-a.

Sedam učenika više upisano je u prvi razred u odnosu na pet godina ranije. Broj učenika upisanih u prvi razred osnovne škole se u petogodišnjem periodu smanjio za 2.607 učenika. Slična je situacija i kod upisa učenika u prve razrede srednjih škola.

Mnogo uzroka

Stanje je još poražavajuće ako u obzir uzmemo sve razrede osnovnih škola u Federaciji BiH. Za pet godina osnovne škole u ovom bh. entitetu imaju manje 8.928 učenika. Kada je ovaj parametar u pitanju jedino je u plusu Kanton Sarajevo, koji je za pet godina povećao broj osnovaca za 1.661. Ostali kantoni, nažalost bilježe smanjenje broja osnovaca.

S obzirom na broj stanovnika, još gore stanje je u manjem bh. entitetu koji svake godine gubi blizu dvije hiljade učenika. Od 2009. do 2019. godine 19.700 je manje učenika u osnovnim školama. Pored iseljavanja, naročito izražen problem u ovom bh. entitetu jeste visoka stopa mortaliteta. Prema podacima Zavoda za statistiku manjeg bh. entiteta 2018. godine je rođeno 9.568 beba, a umrlih je čak 14.763 osoba, a u prvoj polovini 2020. godine broj umrlih bio je duplo veći od broja rođenih.

– Broj učenika u osnovnim i srednjim školama je jedan od pokazatelja da li se društvo razvija, stagnira ili nazaduje. U zadnjoj deceniji je izražen problem smanjenja broja učenika, a posebno broja prvačića osnovnih škola u cijeloj BiH. Izuzetak je samo Kanton Sarajevo u kojem se u zadnje četiri godine bilježi rast ukupnog broja učenika. S druge strane, ovaj problem je najviše izražen u Unsko-sanskom kantonu u kojem su najizraženiji problemi sa tehnološkim viškom, koje još uvijek uspješno rješavaju sindikati kroz socijalni dijalog sa vladom. Nažalost, zbog nesigurnosti i lošeg odnosa prema obrazovanju od strane vlada na svim nivoima bilježimo i porast broja prosvjetnih radnika koji napuštaju struku i onih koji odlaze iz BiH – kaže za Preporod.info Saudin Sivro, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo.

Rješenje postoji

On ističe da, iako uvijek postoji opasnost otpuštanja prosvjetnih radnika, prema analizama Sindikata, u narednih pet godina ne bi trebalo doći do toga. Naravno, pod uslovom da se ne desi veći deficit od onog koji smo imali u prethodnih pet godina.

Ono što je manje poznato u javnosti, kaže Sivro, je činjenica da u obrazovanju ustvari nedostaje nastavnog kadra na određenim pozicijama i u velikoj mjeri nedostaje stručnih saradnika, posebno u inkluzivnom obrazovanju.

– U Kantonu Sarajevo dva sindikata u djelatnostima obrazovanja (SSOOiO FBiH i SSVOONK BiH) su se u decembru 2009. godine izborili da više od 6000 radnika u vrtićima, osnovnim i srednjim školama sve vrijeme budu zaštićeni kroz Pravilnik o zbrinjavanju radnika. Taj pravilnik je onemogućio da se u radni odnos primi novi radnik, a da prethodno svi radnici koji su iskazani kao tehnološki višak ne budu zbrinuti u školi u kojoj rade ili u nekoj drugoj osnovnoj ili srednjoj školi. Sindikati zajedno sa Ministarstvom za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo u potpunosti nadziru popunjavanja svih radnih mjesta, a radnici koji budu iskazani kao tehnološki višak dobijaju rješenja ministra koja su obavezujuća za škole. Nadamo se da ćemo, ako Bog da sa tom praksom nastaviti, a nepoznanica je da je zahvaljući toj saradnji sindikata sa ministarstvom tokom prethodnih 10 godina napravljena ušteda u budžetu Kantona Sarajevo preko 6 miliona KM – govori Sivro.

Uzrok i posljedica smanjena broj učenika u školama nije samo iseljavanje, smatra Sivro, već i socijalno-ekonomska i sigurnosna nestabilnost u BiH. Iz BiH odlaze i oni koji imaju “sigurna” radna mjesta i “dobre” plate.

– Snašla nas je teška nepravda i siromaštvo o kojima nam je govorio i na što nas je upozoravao rahmetli Alija Izetbegović, ali i mnoge druge pošasti poput korupcije, mita i nepotizma koje godinama razaraju BiH. Rješenje je u nama, jer naše stanje niko drugi neće niti može promijeniti, nego mi sami. U BiH se mora iskorijeniti korupcija, reformirati obrazovanje, zdravstvo i sudstvo – naglašava Sivro.

Radnici moraju zarađivati minimalno 1000 KM bez obzira koji posao rade, mišljenja je on. Radnicima se mora vratiti dostojanstvo, sigurnost radnog mjesta i dostojanstvena plata, pa tek se onda možemo nadati većem natalitetu i smanjenju iseljavanja stanovništva.

Piše: Alem Dedić

Preporod.info

Nema poruka za prikaz