U Bihaću žele proizvoditi granate, upaljače, municiju…

Nakon što je i Dom naroda jednoglasno odlučio da rebalansom ovogodišnjeg budžeta budu izdvojena dva miliona maraka za pokretanje pogona namjenske industrije u Bihaću, stvorene su prve pretpostavke za realizaciju ovog velikog projekta u Krajini. 

Meho Rekić, inicijator ideje da u gradu na Uni bude otvoren pogon Tehničko-remontnog zavoda (TRZ), rekao je da se čeka da ovaj zaključak bude što prije realiziran kako bi već ove godine uspostavili administrativni centar koji bi osigurao pravno-tehničke uvjete za pokretanje namjenske industrije u Bihaću.

Plan je, prema Rekiću, da proizvodnja bude pokrenuta u jednoj od nekadašnjih kasarni bivše JNA na području bihaćke općine, koje imaju svu infrastrukturu i predispozicije za otvaranje pogona namjenske industrije.

U igri je i prostor nekadašnjeg preduzeća „Krajinametal“ u Bihaću. Sve te lokacije Rekić je već obišao s predstavnicima lokalnih vlasti, koji podržavaju ideju.

– Posebno je važno što Krajišnici imaju znanje i iskustvo u ovoj grani industrije i spremni su ih staviti u službu novog projekta. Među njima je i Aladin Ferizović iz poznate bihaćke porodice inovatora koja je u ratu dala značajan doprinos namjenskoj proizvodnji, ali i njenom razvoju. Već smo od Ferizovića dobili dosta dokumentacije i neka inovativna rješenja koja su patentirana u Zagrebu – naglašava Rekić. 

On smatra da će, nakon što novac za ove namjene bude operativan, biti potrebno godinu, najviše dvije da bude realiziran kompletan plan uspostave proizvodnje.

Počeli bismo s proizvodima koju su naši krajiški stručnjaci već razvili i za početak bismo krenuli s proizvodnjom upaljača, specijalne municije za mali i za veliki kalibar, zatim granata i svega ostalog što tržište bude tražilo – pojašnjava Rekić.

Priča o pokretanju namjenske industrije, kaže Meho Rekić, probudila je optimizam u Bihaću, gdje je posljednjih godina skoro sve zamrlo i odakle se ljudi masovno iseljavaju.

– Mnogi su se već javili i čak rekli da bi do punog zaživljavanja ovog projekta radili i pro bono – zaključuje Rekić. 

Nema poruka za prikaz