Vjerski predmeti koje možemo naći u domu vjernika jevrejske zajednice

Mezuza

Mezuza predstavlja pergament sa dva ispisana biblijska pasusa (Peta Knjiga Mojsijeva 6:4-9 i 11:13-21) koji se stavlja u ukrasnu kutijicu. Mezuza se koso pričvršćuje na gornji dio desnog dovratnika vrata jevrejskih kuća. Može se vidjeti kako na vanjskim, tako i na unutrašnjim vratima kuća (osim kupatila i toaleta). Sam pergament se pravi od posebno pripremljene kože obredno dozvoljenih životinja, a kutija može biti izrađena od najrazličitijih, najčešće prirodnih ali nerijetko i vrlo vrijednih materijala. Mezuza se ukrašava različitim simbolima iz jevrejske tradicije i kulture. Mezuza je predmet koji Jevreje prilikom svakog izlaska i ulaska u kuću podsjeća na božanske zapovjesti, dok je u isto vreme ona i simbol jevrejskog života i tradicije koja stoji iza njega.

Mezuza

Tanah

Originalno hebrejsko ime za Bibliju. Hebrejsku Bibliju je u cjelini prihvatilo i Hrišćanstvo nazvavši je Starim Zavjetom i dodavši joj Novi Zavjet koji Jevreji ne smatraju bogonadahnutim. TaNaH je anagram triju hebrejskih riječi: Tora, Neviim (Proroci) i Ketuvim (Spisi). Prvi, hronološki najstariji, najsvetiji i najvažniji dio Tanaha je Tora (Zakon) ili Petoknjižje za koju Jevreji vjeruju da je primljena od Boga putem Mojsijevog poslanstva na sinajskoj gori. Neviim (II dio Tanaha) se dijeli na: Neviim Rišonim (Rane ili Prve proroke) i Neviim Aharonim (Pozne ili Kasne proroke). Podjela je, kao što se vidi iz samih naslova, hronološka. Ketuvim (III dio Tanaha) sadrže pet svitaka: Pjesmu nad pjesmama, Knjigu o Ruti, Plač Jeremijin, Knjigu Propovjednikoivu i Knjigu o Ester; djela mudronosne književnosti: Psalmi, Priče Solomonove i Knjiga o Jovu, proroštva: Knjiga Danielova i istorije: Ezra, Nehemija i Dnevnici I i II. Pošto rijetki Jevreji u BiH čitaju hebrejsko pismo većina jevrejskih kuća posjeduje prevod Biblije na naše jezike.

Menora

Menora predstavlja sedmokraki svijećnjak. U drevna vremena bila je postavljena u Šatoru sastanka i  kasnije u Hramu u Jerusalimu – mestu na kome je vršena religijska služba u starom Izraelu. Ta  menora je bila napravljena od zlata. Danas je menora simbol jevrejske tradicije i često se izrađuje u vidu  ukrasnih predmeta od različitih materijala, od kojih su najčešće metalne legure. Skoro svaka jevrejska kuća posjeduje ovakav svijećnjak.

Hanukija

Hanukija predstavlja devetokraki svijećnjak čije se svijeće pale tokom osmodnevnog praznika Hanuke. Srednja svijeća (deveti, centralni krak) se koristi samo kao pomoćna svijeća za paljenje preostalih osam.

Svaki muškarac stariji od trinaest godina je dužan da posjeduje slijedeće predmete koji se koriste prilikom dnevnih molitvi:

Hanukija

Tefilin

Tefilin predstavlja par crnih kožnih kutija sa kaiševima unutar kojih se nalaze pergamenti sa ispisanim riječima iz Tore. Tefilin se nose tokom jutarnje i večernje molitve, i to tako što se jedan tefilin vezuje za ruku (stavlja se  na nadlakticu i učvršćuje kaiševima), a drugi za glavu (stavlja se iznad čela). Tefilin služi podsjećanju na riječi Tore, kao i povećanju koncentracije na riječi izgovarane prilikom molitve.

Talet

Talet (u aškenaskom izgovoru Talit)  predstavlja molitveni šal koji je tradicionalno bijele boje sa plavim ili crnim prugama. Jevreji nose talet prilikom jutarnje i večernje molitve, ogrćući ga preko svoje garderobe. Talit je napravljen od platna (najčešće vune a kod Sefarada i od svile) a sa njegovih  krajeva vise rese sa čvorićima koje se zovu cicit i koje podsećaju Jevreje na 613 božanskih zapovijesti.

Talit

Sidur

Sidur je molitvenik koji sadrži sve potrebne dnevne molitve (za radni dan i Šabat), blagoslove, upute kao i druge vjerske tekstove koji služe službi Bogu. Za velike i hodočasne praznike se koristi molitvenik koji se naziva Mahzor.

Čaša za kiduš

Kiduš je religiozna praksa izgovaranja blagoslova nad vinom ili groždanim sokom i blagoslova nad ulazećim šabatom ili praznikom. Sama riječ kiduš dolazi od hebrejske i  aramejske riječi koja znači posvećivanje. Posvećenje u jevrejskoj tradiciji ima izuzetno veliki značaj prilikom  obilježavanja Šabata i drugih praznika, te se tako čaša za kiduš posebno izrađuje i  ukrašava. Za kiduš se uzima čaša koja može prihvatititi 1.4 dl ili više. Čaša za kiduš može biti izrađena od srebra ili drugih metalnih legura i često je ukrašena različitim simbolima važnim za jevrejsku tradiciju. Kao simbol, sama čaša za kiduš predstavlja asocijaciju na praznične i važne trenutke u jevrejskom životu.

Izvor: mrv.ba

0

Nema poruka za prikaz