Za deset godina BiH može biti paralizovana zbog nedostatka radne snage

Građani Bosne i Hercegovine napuštaju državu jer smatraju da BiH zaostaje za državama regiona kada su u pitanju vladavina prava, zdravstvena i socijalna zaštita, a Dejan Lučka, direktor banjalučkog Centra za ljudska prava smatra da se za deset godina može desiti da država bude paralizovana jer neće imati ko da radi, javlja Anadolu Agency (AA)

Prema njegovim riječima poslodavci nisu ozbiljno shvatili ovaj problem, a država ne radi ništa da promjeni situaciju.

Banjalučki centar za ljudska prava i Fondacija Friedrich Ebert Banja Luka danas su u Banjaluci organizovali konferenciju “Demokratska izgradnja i demografska obnova u BiH”.

Lučka je rekao je da su svi svjesni da mnogo ljudi odlazi, ali i da mnogo ljudi odlazi s ciljem da se ne vrati.

“Tema konferencije je postavljena tako da zbog manjka demokratije u BiH veliki broj ljudi se odlučuje za odlazak”, kazao je on

Centar je izradio studiju i nacrt prijedloga za poboljšanje situacije u BiH, na osnovu upitnika koji je popunilo 315 ljudi koji žive u BiH i 80 koji su otišli u inostranstvo.

“Iz studije se može zaključiti da građani smatraju da BiH zaostaje za državama regiona kada je u pitanju vladavina prava, zdravstvena i socijalna zaštita. Frapantan podatak je da oko 90 odsto stanovnika smatra da nemaju ista prava kao svi ostali građani i da postoje privilegovane grupe i pojedinci u ovoj državi”, kazao je Lučka.

Prema njegovim riječima rješenje ne može biti jednosmjerno, potrebna je konkretna i konstantna reforma koja se neće desiti za godinu, dvije, tri, nego u narednih 15 godina, počevši od vladavine prava, promjena Ustava, do ovaploćavanja principa socijalne pravde koja u BiH svakim danom sve manje i manje postoji.

Naglasio je da je prema procjenama BiH jedna od prvih u svijetu po broju ljudi koji su rođeni u BiH, a žive u inostranstvu, a u pitanju je gotovo 50 odsto ljudi.

“U šest, sedam godina razlika je oko 200.000 do 300.000 ljudi koji više ne žive u BiH”, kazao je on.

Draško Marinković, demograf sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci rekao je da su demografski trendovi slični kao u zemljama u okruženju s tim da BiH ima nepovoljne karakteristike koje se ogledaju u većem iseljavanju stanovništva.

“Na osnovu istraživanja smo utvrdili da iz godine u godinu imamo manji broj rođenih, povećava se mortalitet, sve više starimo i imamo pojave koje limitiraju naš socio-ekonomski razvoj, a vezane su i za odseljavanje stanovništva”, kazao je Marinković.

On je istakao da je stopa fertiliteta oko 1,2 djece po ženi, što je daleko niže nego prije desetak, 15 godina i pogotovo prije 30 godina.

“Ako pogledamo broj stanovnika koji je procijenjen na 3,3 miliona vratili smo se na demografski nivo razvoja sedamdesetih godina prošlog vijeka”, kazao je on.

Dodao je da je natalitet skoro trostruko manji, a mortalitet je dvostruko povećan, stopa prirodnog priraštaja u BiH je negativna od 2007. godine, a dugoročno se ne može očekivati poboljšanje.

“Mora se raditi na afirmaciji mjera populacione politike, nešto od toga urađeno je u RS, napravljena je konkretna analiza, predložene mjere. Na nivou BiH nema jedinstvene populacione politike, treba vidjeti šta se može uraditi po pitanju podsticaja rađanja ali prije svega treba uraditi više da se ojača ekonomija, da se stvore stabilni uslovi da ljudi žele da rađaju djecu, da s poveća sigurnost”, rekao je on.

Naveo je da se ljudi na iseljavanje iz BiH odlučuju zbog nesigurnosti, nezaposlenosti, socio-ekonomskih problema, a odlaze i oni koji su zaposleni. Istakao je da nema magičnog, kratkoročnog rješenja.

“Na nivou BiH prosječna starost je 41, 42 godine, dakle mi smo među najstarijim prostora u Evropi, moraćemo se pozabaviti strategijom starih lica, a ono što je veći problem to je odseljavanje stanovništva”, dodao je Marinković.

Istakao je da se prema procjenama na godišnjem nivou iz BiH odseli oko 0,63 odsto stanovništva.

Davor Boban sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu rekao je da je problem Hrvatske nezadovoljavajuća ekonomska situacija u odnosu na prosjek Evropske unije i mogućnost nakon ulaska u EU da građani odlaze slobodno u druge zemlje gdje mogu naći bolje plaćeni posao.

“To se nije dogodilo samo Hrvatskog, nego i Rumuniji gdje je tri miliona iselio, u Bugarskoj milion i po, Baltičkim zemljama, Poljskoj… Svi manje razvijeniji dijelovi EU odlaze, iseljavaju se u više razvijene dijelove”, kazao je Boban.

On je rekao da hrvatske vlasti ne poduzimaju skoro pa ništa, a Vlada Hrvatske trebalo bi da vode ekonomsku i socijalnu politiku koja bi dovela do ekonomskog razvoja. Zbog takve situacije dolazi do useljavanja strane radne snage, iz Ukrajine, Nepala, azijskih zemalja koji obavljaju slabo plaćene poslove.

Nema poruka za prikaz