Premijer Andrej Plenković u raspravi o proširenju EU-a upoznao je čelnike država članica s hrvatskim zahtjevima prema Crnoj Gori, a na njegovu intervenciju izmijenjeni su i zaključci o toj zemlji tako da su iz njih izbačene vremenske odrednice za privremeno zatvaranje poglavlja i rad na pristupnom ugovoru.
Premijer Andrej Plenković u okviru rasprave o proširenju Evropske unije upoznao je čelnike država članica s osam hrvatskih zahtjeva koje Crna Gora, prema stajalištu Zagreba, treba ispuniti kako bi dobila zeleno svjetlo za zaključenje pristupnih pregovora. Hrvatska je, kako se navodi, ovoga tjedna poslala i poseban dokument državama članicama EU-a te uredima predsjednice Komisije i predsjednika Evropskog vijeća, u kojem je detaljno obrazložila svoj stav o pristupnom procesu Crne Gore.
Na Plenkovićevu intervenciju, zaključci o Crnoj Gori donekle su promijenjeni u odnosu na raniji nacrt. Iz završne verzije izbačen je dio koji je predviđao da se dogovor o privremenom zatvaranju poglavlja postigne do kraja ove godine, kao i dio koji je govorio o radu na pristupnom ugovoru što je prije moguće. Umjesto toga, u zaključcima stoji da Evropsko vijeće podržava rad na izradi ugovora o pristupanju s Crnom Gorom i prima na znanje namjeru Irskog predsjedništva da radi na privremenom zatvaranju pregovaračkih poglavlja, ali pod uvjetom da Crna Gora provede odgovarajuće reforme.
U ranijem nacrtu zaključaka, koji je sada izmijenjen, stajalo je da se do kraja ove godine treba postići dogovor o privremenom zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja, uz uvjet reformi, te da se radi na što skorijem dovršetku izrade ugovora o pristupanju. Time su, prema objavljenom tekstu, uklonjene vremenske odrednice koje su bile dio prethodne verzije dokumenta.
Plenković je u raspravi naglasio da Hrvatska prema pristupanju Crne Gore ima konstruktivan i benevolentan pristup, ali i da očekuje rješavanje otvorenih pitanja koja su, kako je rekao, već dulje vrijeme na stolu. U dokumentu koji je Hrvatska uputila partnerima navedeno je osam zahtjeva, od kojih se šest odnosi na poglavlje 23, Pravosuđe i temeljna prava, a dva na poglavlje 31, Vanjska, sigurnosna i obrambena politika.
Izvor: 24sata