Tom Cruise je gotovo neprepoznatljiv kao proćelavi teksaški naftaš Digger Rockwell u crnoj komediji Alejandra Gonzáleza Iñárritua, ali film, uprkos snažnoj izvedbi i upečatljivoj atmosferi, ne uspijeva uvijek pratiti vlastitu ideju.
Tom Cruise u filmu “Digger” ne spašava svijet, nego igra čovjeka koji ga dovodi do ruba propasti. U crnoj komediji Alejandra Gonzáleza Iñárritua glumi Diggera Rockwella, proćelavog teksaškog naftaša s trbuhom, ogromnim bogatstvom i uvjerenjem da za njega vrijede posebna pravila. Ispod protetske šminke Cruise je gotovo neprepoznatljiv, govori naglašenim južnjačkim naglaskom i ponaša se kao čovjek kojem godinama niko nije rekao da zašuti.
Film ga uvodi u svijetu koji je istovremeno raskošan i odbojan: Diggera upoznajemo u krevetu natopljenom mačjom mokraćom dok tetoši staru, bolesnu mačku Maggie. Taj prizor odmah postavlja ton priče u kojoj ima novca, ali nema ukusa ni osjećaja za stvarnost. Kada bušenje na njegovu nalazištu na Grenlandu izazove oslobađanje metana i odvajanje goleme ledene mase koja kreće prema Norveškoj, posljedice postaju potencijalno katastrofalne, ali Diggerova prva briga ostaje kako zadržati kontrolu.
U njegovu vilu dolazi američki predsjednik Compson, kojeg igra John Goodman, a uz njih je i znanstvenik dr. Ganesh, u izvedbi Riza Ahmeda, koji pokušava objasniti šta se zapravo događa. Umjesto ozbiljnog odgovora na prijetnju, slijedi sastanak ljudi naviknutih da se svaki problem može odgoditi, prebaciti nekome drugome ili prikriti dovoljno uvjerljivim nastupom. Posebno upečatljiv ostaje susret s europskim dužnosnicima, u kojem Digger protunapadom podsjeća da i njihova udobnost zavisi o nafti koju on vadi.
Iñárritu gradi neugodan, zagušljiv svijet širokokutnim kadrovima i bolesnim nijansama žute i zelene, dok raskošna vila otkriva vlasnika prije nego što išta kaže: preparirane životinje, rogovi i razmetljivi detalji pretvaraju bogatstvo u izložbu lošeg ukusa. No film zatim mijenja pravila i otkriva da je sve što smo gledali zapravo kazališna proba predstave “Fosilne budale”, a Digger je uloga koju igra glumac Curtis. Taj obrat podsjeća na “Birdmana”, ali ovdje i usporava zamah jer gledatelja izvlači iz već uspostavljenog svijeta i traži da se veže uz novu priču.
Upravo tu film gubi dio snage. Iako Cruiseova izvedba, fotografija i neobična atmosfera daju “Diggeru” dovoljno osobnosti da se izdvoji, ambicija da istovremeno bude ekološka satira, politička farsa i rasprava o smislu umjetnosti često mu oduzima oštrinu. Dugi razgovori i novi krugovi nadvikivanja ne donose uvijek novu poantu, pa trajanje od više od dva sata postaje osjetno. Film ima trenutke u kojima apsurd odlično razotkriva likove, ali ih često zatrpava objašnjavanjem umjesto da ih pusti da sami govore.
Izvor: 24sata