Njemačka i druge evropske zemlje nalaze se između ambicija za brži razvoj umjetne inteligencije i obaveze da smanje emisije stakleničkih plinova, a spor oko novih pravila za data centre pokazuje koliko je taj balans težak.
Njemačka je početkom godine najavila plan da do 2030. udvostruči broj svojih data centara i učetverostruči raspoloživi računski kapacitet za pokretanje modela umjetne inteligencije. Cilj je bio smanjiti zavisnost od Sjedinjenih Američkih Država kada je riječ o pristupu AI tehnologiji i istovremeno potaknuti posrnulu ekonomiju. Međutim, kako se pokazalo, te ambicije sve više sudaraju s klimatskim obavezama koje je preuzela Evropska unija.
EU članice su se obavezale da će do kraja decenije smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55 posto. U Njemačkoj je prethodna vlada 2023. usvojila Zakon o energetskoj efikasnosti, kojim je od novih data centara traženo da dio otpadne toplote iz računarske opreme vraćaju u upotrebu, po mogućnosti u gradske sisteme grijanja. Prema Patricku Graichenu, bivšem visokom zvaničniku njemačkog ministarstva za ekonomiju i energetiku, to je imalo smisla jer su data centri izvor „čiste toplote“.
U junu je, međutim, savezna vlada ublažila ta pravila neposredno prije nego što su trebala stupiti na snagu. Kompanije iz sektora tvrdile su da su zahtjevi gotovo onemogućavali gradnju u zemlji, a Njemačko udruženje data centara raniju verziju zakona nazvalo je „zakonom o sprječavanju data centara“. Prema izmijenjenom prijedlogu, operateri više neće morati obavezno ponovo koristiti otpadnu toplinu, nego će samo morati procijeniti da li je to tehnički i ekonomski izvodljivo.
Dok jedni tvrde da je vlada žrtvovala klimatske ciljeve zarad AI ekspanzije, drugi upozoravaju da je industrija imala prigovore na obaveze koje nisu bile pod njenom kontrolom, posebno kada nije postojao odgovarajući korisnik toplote. U posljednjih 18 mjeseci nekoliko projekata data centara u Njemačkoj je propalo, uključujući i otkazivanje investicije vrijedne tri milijarde dolara u Hessenu. Ipak, zagovornici ublaženih pravila smatraju da bi ona mogla otvoriti prostor za nove investicije i učiniti Njemačku privlačnijom lokacijom za razvoj digitalne infrastrukture.
Istovremeno, spor oko data centara postaje sve izraženiji i u drugim dijelovima Evrope. Kako se povećava javna osjetljivost na troškove energetski zahtjevne AI industrije, raste i rizik od novih protesta, blokada i moratorija. U jednom malom njemačkom gradu lokalno vijeće je već blokiralo izgradnju data centra vrijednog 2,5 milijarde dolara, djelimično zbog klimatskih razloga. Prema ocjeni bivšeg zvaničnika Graichena, stav prema data centrima se u posljednjih godinu dana potpuno promijenio, a sličan trend, kaže on, tek dolazi i u Evropu.
Izvor: WIRED