Jaja su hranljiva i pristupačna namirnica, ali njihov uticaj na holesterol i zdravlje srca i dalje izaziva pitanja. Prema tekstu, za većinu zdravih odraslih osoba umjeren unos jaja može biti dio uravnotežene ishrane, dok količina zavisi od zdravstvenog stanja, načina pripreme i ostatka jelovnika.

Jaja su već dugo među najčešće korištenim namirnicama u ishrani, jer su jednostavna za pripremu, dostupna i bogata hranljivim sastojcima. Ipak, decenijama se vodi rasprava o tome koliko su dobra za zdravlje, posebno zbog holesterola koji se nalazi u žumancetu. Dok su ranije često bila strogo ograničavana, danas se smatraju vrijednim dijelom uravnotežene ishrane za većinu zdravih odraslih osoba.

Jedno srednje jaje sadrži oko šest grama kvalitetnih proteina, kao i vitamine A, D, E, K i vitamine B kompleksa. Tu su i minerali poput gvožđa, cinka i selena. Žumance je izvor holesterola, ali i luteina i zeaksantina, antioksidanasa važnih za zdravlje očiju. U zavisnosti od veličine, jedno jaje ima približno 70 do 80 kalorija.

Prema navodima iz teksta, za većinu zdravih odraslih osoba jedno jaje dnevno može biti dio svakodnevne ishrane. I dva jaja dnevno mogu se uklopiti u jelovnik mnogih ljudi, ali je važno gledati ukupni unos zasićenih masti i drugih izvora holesterola. Svakodnevno konzumiranje tri ili četiri cijela jajeta nije univerzalna preporuka i treba ga posmatrati u kontekstu ukupne ishrane i zdravstvenog stanja.

Posebno je važan i način pripreme. Kuvana jaja ili jaja pripremljena s malo ulja uglavnom su bolji izbor od onih prženih na velikoj količini maslaca. Takođe, nije isto da li se jedu uz svježe povrće i integralni hljeb ili uz slaninu, kobasice, masne sireve i mnogo maslaca, jer takav obrok može imati znatno više zasićenih masti i soli.

Opreznije bi trebalo da budu osobe s povišenim LDL holesterolom, dijabetesom tipa 2, bolestima srca ili izraženom porodičnom sklonošću kardiovaskularnim bolestima. To ne znači da jaja moraju potpuno izbaciti iz ishrane, ali je preporučljivo prilagoditi količinu individualnim potrebama i po potrebi razgovarati s ljekarom ili nutricionistom. Ključ, kako se navodi, nije u strahu od jedne namirnice, nego u umjerenosti i raznovrsnoj ishrani.

Izvor: Nezavisne novine