Na Forumu mladih Kruga 99 u Sarajevu poručeno je da sigurnosna pismenost mladih nije samo pitanje obrazovanja, nego i otpornosti države na savremene prijetnje. Učesnici su upozorili da Bosna i Hercegovina nema sistemsku edukaciju mladih o odbrani, civilnoj zaštiti i kriznom upravljanju.
Sigurnosna pismenost mladih, njihova spremnost za suočavanje sa savremenim sigurnosnim izazovima i uloga u očuvanju otpornosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine bili su u fokusu današnjeg Foruma mladih Kruga 99, održanog na temu „Vojna (ne)doktrina mladih: Znanje ili neznanje?“. Na skupu je naglašeno da pitanje sigurnosne edukacije mladih nadilazi okvire školovanja i direktno se tiče budućnosti države, njene otpornosti i sposobnosti da odgovori na izazove 21. stoljeća.
Predsjednik Foruma mladih Kruga 99 Muhamed Hamzić upozorio je da mladi u BiH odrastaju u vremenu radikalnih geopolitičkih promjena, u kojem sukobi, kognitivni rat, kibernetički napadi i dezinformacijske kampanje više nisu teorija, nego dio svakodnevice. Prema njegovim riječima, ukidanjem obaveznog vojnog roka mladima nije ponuđena adekvatna zamjena kroz edukaciju, osnovne obuke iz civilne zaštite, kriznog upravljanja i prepoznavanja hibridnih prijetnji.
Hamzić je poručio da vojna i sigurnosna doktrina za mlade ne smiju biti svedene na zatvoreni sistem vojnih institucija niti na političku dogmu. Kako je istakao, sigurnosna edukacija ne znači militarizaciju društva, nego osnovnu sigurnosnu pismenost: znanje o tome kako reagirati u kriznim situacijama, kako zaštititi sebe i lokalnu zajednicu te kako prepoznati lažne vijesti i hibridne operacije koje ciljaju mlade na društvenim mrežama.
Upozorio je i da nedostatak znanja i sistemske edukacije mlade čini ranjivijim na dezinformacije, radikalne narative i štetne vanjske utjecaje. Umjesto toga, kako je rekao, mladi bi trebali postati aktivni učesnici u izgradnji sigurnijeg i otpornijeg društva. Zatražio je da se sigurnosna kultura i edukacija vrate u obrazovni sistem te da se mladima omogući da kroz moderne, civilne i profesionalne mehanizme postanu ravnopravni nosioci otpornosti, stabilnosti i suvereniteta BiH.
Vojno-sigurnosni analitičar Nedžad Ahatović podsjetio je da je Bosna i Hercegovina ukidanjem obaveznog služenja vojnog roka i reformom odbrambenog sektora 2005. i 2006. godine uspostavila moderan, jedinstven i profesionalan okvir Oružanih snaga BiH, usklađen s NATO standardima. Ipak, prema njegovoj ocjeni, u tom tranzicijskom procesu dogodio se i tihi doktrinarni zaokret – nestanak sistemske edukacije mladih u oblasti odbrane, zaštite i sigurnosne kulture, zbog čega je, kako je naglasio, ukidanje vojnog roka moralo biti praćeno kompenzacijskim sistemom obrazovanja mladih o odbrani, civilnoj zaštiti i kriznom upravljanju.
Izvor: Vijesti.ba