Savremeni automobili nude brojne bezbjednosne sisteme i visok nivo udobnosti, ali upravo zbog toga vozači ponekad razviju lažan osjećaj sigurnosti. Taj fenomen poznat je kao Pelcmanov efekat i objašnjava zašto ljudi mogu preuzimati veći rizik kada vjeruju da su bolje zaštićeni.
Savremeni automobili danas nude niz tehnologija koje vožnju čine udobnijom i sigurnijom, od automatskog kočenja do sistema za održavanje vozila u saobraćajnoj traci. Ipak, upravo ta napredna oprema može kod vozača stvoriti utisak da su zaštićeniji nego što zaista jesu. Taj obrazac ponašanja poznat je kao Pelcmanov efekat, pojam koji opisuje sklonost ljudi da preuzimaju veći rizik kada vjeruju da su bolje obezbijeđeni.
Koncept je formulisan tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka i iako nije univerzalno prihvaćen kao objašnjenje svih promjena u ponašanju, i dalje je važan za razumijevanje odnosa između tehnologije i ljudske procjene rizika. U praksi, vozač u modernom SUV-u može brzinu od 130 km/h doživjeti kao sasvim uobičajenu, jer kabina djeluje tiho, automobil stabilno drži pravac, a elektronski sistemi pomažu u vožnji. Zbog toga se stvarna brzina i moguće posljedice greške ponekad potcjenjuju.
Međutim, zakoni fizike ostaju isti bez obzira na to koliko je automobil opremljen. Pri velikim brzinama zaustavni put je duži, a posljedice sudara mogu biti ozbiljne i u vozilu sa najmodernijim sistemima zaštite. Tehnologija može da smanji rizik, ali ne može da ga potpuno ukloni niti da garantuje da će se svaka nezgoda izbjeći.
Upravo zato je važno da vozači ne prepuste odgovornost isključivo elektronici. Pretjerano oslanjanje na asistenciju sistema, nepažnja ili pogrešna procjena situacije mogu dovesti do nesreće i u automobilu sa najsavremenijom opremom. Pelcmanov efekat podsjeća da je pažnja za volanom i dalje presudna, a prilagođena brzina i odgovorno ponašanje ostaju ključni za bezbjednu vožnju, prenosi b92.
Izvor: Nezavisne novine