Tekst iz WIRED-a prati iskustvo autorice koja je aplikaciji Death Clock dala svoje zdravstvene podatke i krvne nalaze, a zauzvrat dobila procjenu datuma smrti, preporuke za zdravlje i podsjetnik koliko je industrija dugovječnosti postala velika i utjecajna.
Autorica teksta opisuje kako joj je aplikacija Death Clock na iPhoneu prikazala procjenu da će umrijeti 10. augusta 2060. godine, u 74. godini života. Aplikacija, koja koristi vještačku inteligenciju i podatke o zdravstvenim navikama i životnom stilu, uz datum je prikazala i nasmijanu verziju grim reapera. Nakon što je unijela osnovne podatke i porodičnu historiju, aplikacija joj je čak pomjerila procijenjenu dob smrti sa 74 na 73 godine.
Death Clock je pokrenut 2024. godine, a kompanija je u februaru najavila novu opciju naručivanja biomarkera. Za 69 dolara korisnici mogu dobiti osnovni krvni panel, dok dodatni testovi, uključujući hormone, mikronutrijente i štitnjaču, ukupno mogu koštati 780 dolara. Autorica je odabrala rutinski krvni panel i dodatni test za stres, a uz rezultate je dobila i plan prevencije koji bi, prema tvrdnjama kompanije, trebao pomoći da se produži život.
U tekstu se navodi da Death Clock tvrdi kako je svoj AI trenirao na 1.200 studija o dugovječnosti, aktuarskim podacima osiguravajućih kuća i tabelama očekivanog životnog vijeka. Ipak, stručnjaci koje autorica citira upozoravaju da takve platforme mogu stvarati iluziju da se individualni životni vijek može linearno “hakovati”. Profesor statistike Mike Ludkovski ističe da su okidači smrti na individualnom nivou suštinski slučajni i da ih nije moguće pouzdano predvidjeti.
Nakon što su stigli rezultati krvnih nalaza, autorica je saznala da ima granično povišen holesterol i šećer u krvi koji se približava predijabetičkom rasponu, ali i normalan kortizol te “optimalno zdravlje jetre”. Aplikacija joj je potom nudila nove zadatke: više vitamina D3, DEXA skeniranje gustoće kostiju i razgovor o PSA pregledu sa specijalistom. Ipak, i sama aplikacija ju je stalno upućivala da rezultate provjeri s ljekarom, što je dodatno naglasilo ograničenja digitalnog praćenja zdravlja.
Tekst završava zaključkom da brojanje i optimizacija zdravlja ne mogu ukloniti strah od smrti, nego ga često pojačavaju. Sagovornici u tekstu tvrde da je važniji osjećaj lične kontrole i spremnosti na promjene nego sama činjenica da se nešto može mjeriti. Autorica na kraju gasi obavijesti aplikacije i zaključuje da život nije samo produžavanje vremena, nego i to s kim ga provodimo i kako ga ispunjavamo.
Izvor: WIRED