Prema preliminarnim rezultatima Republičke izborne komisije, Studentska lista osvojila je 52,71 odsto glasova na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, dok je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ dobila 39,17 odsto. Analitičari uspjeh objašnjavaju povjerenjem u studente, visokom izlaznošću i kampanjom koja je spojila aktivizam i političku organizaciju.
Studentska lista ostvarila je rezultat koji je iznenadio i političke veterane u Srbiji, osvojivši apsolutnu većinu na vanrednim parlamentarnim izborima. Prema preliminarnim podacima Republičke izborne komisije (RIK), pokret koji djeluje manje od dvije godine i nije organizovan kao klasična politička stranka osvojio je 52,71 odsto glasova, dok je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ dobila 39,17 odsto.
U analizi koju objavljuje NIN navodi se da je jedan od ključnih razloga za ovakav ishod povjerenje koje su građani ranije stekli u studentski pokret, a koje se prenijelo i na kandidate za narodne poslanike. Naučna saradnica Instituta za političke studije Tijana Perić Diligenski ocjenjuje da su birači podržali ideju korjenitih promjena, uključujući i teške i nepopularne mjere potrebne za obnovu institucija. Posebno je istaknuto da su kandidati predstavljeni kao stručni ljudi bez kompromitujućih političkih biografija.
Važnu ulogu, prema analitičarima, odigrala je i organizacija kampanje. Studentska lista je, kako se navodi, povezala političku kampanju s građanskim aktivizmom, obilazeći ne samo velike gradove nego i najmanja mjesta. Posebno se izdvaja desetodnevna biciklistička tura „Čuvari Ustava“, tokom koje je promovisan politički program u 11 tačaka. Uz to, pokret je vodio računa o istraživanju javnog mnjenja, obuci kontrolora i članova mobilnih timova, te pripremi za različite scenarije tokom izbornog procesa.
Politički konsultant Vladimir Dobrosavljević smatra da je presudna bila i rekordna izlaznost, koja je premašila oko 69 odsto birača, što je jedna od najviših izlaznosti od uvođenja višestranačja u Srbiji 1990. godine. On ocjenjuje da je masovniji izlazak građana, naročito mladih i onih koji ranije nisu glasali, promijenio odnos političkih snaga i oslabio mogućnost rasipanja glasova protiv dotadašnje vlasti. Prema njegovim riječima, Studentska lista je uspjela da objedini različite grupe nezadovoljnih birača oko jednog političkog cilja.
Pobjeda je otvorila i pitanje budućnosti tradicionalne opozicije, jer su pojedine stranke podržale studentski pokret, dok druge nisu prešle izborni cenzus. Dobrosavljević smatra da stare opozicione strukture više ne mogu računati na raniji položaj i da će njihov opstanak zavisiti od spremnosti na reorganizaciju i pružanje stručne, institucionalne i zakonodavne podrške novim akterima. Istovremeno, pred Studentskom listom sada slijedi složeniji zadatak: nakon konačnih rezultata, konstituisanja Narodne skupštine i formiranja nove Vlade Srbije, treba pokazati da izborna podrška može biti pretvorena u trajne institucionalne promjene.
Izvor: Nezavisne novine