Andrej Abramović, Sanja Bezbradica Jelavić i Lovorka Kušan poručili su da neće sudjelovati na sastancima i sjednicama Ustavnog suda koje se, kako tvrde, nezakonito tonski snimaju. Ističu da redovno rade na predmetima te odbacuju optužbe o opstrukciji rada suda.
Troje ustavnih sudaca, Andrej Abramović, Sanja Bezbradica Jelavić i Lovorka Kušan, u četvrtak su u odgovoru medijima naveli da ne žele sudjelovati na sastancima i sjednicama koje se, kako tvrde, nezakonito tonski snimaju. Njihov odgovor uslijedio je nakon što je predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić dan ranije priopćio da je snimanje uvedeno zbog nesuglasica oko sadržaja zapisnika sa sjednica.
Staničić je naveo i da su svi suci znali za nabavu opreme i početak snimanja 1. listopada te da je smatrao kako postoji suglasnost svih sudaca. Usto je pozvao Hrvatski sabor da bez daljnjeg odgađanja izabere troje nedostajućih sudaca tog suda. Troje sudaca, međutim, odbacuje tvrdnje da ne dolaze na posao ili da ne rade, ističući da redovno rade na spisima kao i do sada.
U svom odgovoru naveli su i primjer s posljednje sjednice vijeća šestorice, održane 22. listopada 2026., na kojoj je bilo 28 predmeta, a sutkinja Kušan bila je izvjestiteljica u 13 predmeta. Prema njihovim riječima, u predmetima u kojima su svi suci bili suglasni s nacrtom odluke, odluke su donesene istog dana. Dodaju i da je sutkinja Jelavić kao predsjednica Prvog vijeća pokušala održati sjednicu te naložila prekid snimanja kako bi, kako tvrde, osigurala zakonitost postupka.
Suci tvrde da je djelatnica suda odbila postupiti po tom nalogu uz obrazloženje da mora slijediti nalog predsjednika suda, što oni tumače kao izravno miješanje predsjednika suda u rad vijeća kojem ne pripada. Navode i da se dio članova vijeća usprotivio održavanju sjednice u drugoj, navodno neozvučenoj prostoriji, zbog čega, kako kažu, nije mogla biti pružena zaštita građana. Posebno naglašavaju da se ne radi o protivljenju transparentnosti, nego o tome da javnost, stranke u postupku, pa ni oni sami, nemaju pristup snimkama.
Prema njihovom stajalištu, nije jasno koji je pravni temelj tonskog snimanja, koja je njegova svrha, ko ima pristup podacima, kako se snimke čuvaju i kako se nadzire cijeli postupak. Poručuju da će postupati po pravilima kada ona budu jasno propisana. Ujedno odbacuju tvrdnje da njihov stav ugrožava zaštitu ustavnih prava građana, uz poruku da je dužnost ustavnih sudaca da odlučuju u zakonitom postupku i kao nezavisni i nepristrani suci. Kažu i da pritisci kojima su izloženi ugrožavaju njihovu internu nezavisnost te da se tome moraju usprotiviti.
Izvor: 24sata