Federacija BiH još nema usvojen poseban zakon o elektronskoj trgovini, iako je Vlada FBiH nacrt utvrdila 16. jula ove godine. Prema procjenama Federalnog ministarstva trgovine, zbog sive ekonomije u online prodaji godišnje se gubi više od 200 miliona KM javnih prihoda, a novi propis trebao bi donijeti veću transparentnost, bolji nadzor i jaču zaštitu potrošača.
Dok građani sve više kupuju putem interneta i društvenih mreža, tržište elektronske trgovine u Federaciji BiH i dalje nije posebno zakonski uređeno. Federalno ministarstvo trgovine upozorava da je nacrt zakona već utvrđen na sjednici Vlade FBiH 16. jula, ali da je za njegovo stupanje na snagu potrebno okončati parlamentarnu proceduru. Savjetnik federalnog ministra trgovine i predsjednik Radne grupe za izradu zakona Jasmin Kadić kaže da je cilj urediti oblast koja se razvija brže od zakonodavstva.
Prema procjenama Ministarstva, Federacija BiH samo zbog sive ekonomije u elektronskoj trgovini godišnje gubi više od 200 miliona KM javnih prihoda. Kadić navodi da je precizno mjerenje tog problema otežano jer značajan dio online prodaje nije adekvatno statistički evidentiran. Neregistrovana prodaja, kako ističe, stvara prostor za poresku nedisciplinu, nelojalnu konkurenciju i situacije u kojima kupci ostaju bez računa, garancije i mogućnosti da ostvare svoja zakonska prava.
Posebna pažnja u nacrtu zakona posvećena je prodaji putem društvenih mreža, gdje se proizvodi često oglašavaju preko privatnih profila bez jasno istaknutih podataka o prodavaču. Kadić pojašnjava da je odlučujuće da li se obavlja trgovinska djelatnost, a ne putem kojeg digitalnog kanala se roba prodaje. Ako neko putem Facebooka, Instagrama ili TikToka kontinuirano oglašava proizvode, prima narudžbe, organizuje dostavu i ostvaruje prihod, riječ je o aktivnosti koja ima obilježja trgovinske djelatnosti. Istovremeno, cilj nije ograničiti građane koji povremeno prodaju vlastite korištene stvari.
Nacrtom zakona predviđene su i jasnije obaveze u pogledu transparentnosti poslovanja, identifikacije trgovaca, elektronskog zaključivanja ugovora i informisanja korisnika o uslovima kupovine. Potrošač bi prije potvrde narudžbe morao imati informacije o tome od koga kupuje, šta kupuje, koliko će ukupno platiti i kome se može obratiti u slučaju problema. Upravni nadzor trebalo bi da provodi Federalno ministarstvo trgovine, dok bi inspekcijski nadzor obavljali federalni i kantonalni, gradski i općinski tržišni inspektori.
Za pravna lica koja obavljaju elektronsku trgovinu bez registracije ili krše ključne obaveze transparentnosti i zakonitog poslovanja predviđene su novčane kazne od 3.000 do 30.000 KM. Kadić naglašava da cilj nije kažnjavanje trgovaca, nego uspostavljanje jednakih pravila poslovanja. Nacrt je izrađen i radi usklađivanja s relevantnim direktivama Evropske unije, a prema Ministarstvu, njegovo usvajanje trebalo bi doprinijeti većoj pravnoj sigurnosti, ravnopravnijim uslovima poslovanja i boljoj zaštiti potrošača.
Izvor: Vijesti.ba