Analiza podataka svemirskog opservatorija Neil Gehrels Swift otkrila je dosad neviđen događaj GRB 160425A: dva izboja gama-zračenja iz istog izvora, razdvojena mirnim razdobljem od četiri minute, koji po svojim svojstvima odgovaraju dvjema različitim vrstama kozmičkih eksplozija.
Astrofizičari su, analizom podataka svemirskog opservatorija Neil Gehrels Swift, identificirali dosad neviđen kozmički događaj označen kao GRB 160425A. Riječ je o izboju gama-zračenja koji je privukao pažnju jer uključuje kratki i dugi bljesak, a između njih je zabilježeno mirno razdoblje od četiri minute. Takav slijed događaja dovodi u pitanje postojeće teorije o nastanku ovih iznimno snažnih eksplozija u svemiru.
Izboji gama-zračenja ubrajaju se među najsnažnije eksplozivne pojave u svemiru i tradicionalno se dijele u dvije kategorije. Kratkotrajni traju kraće od dvije sekunde i povezuju se sa spajanjem kompaktnih binarnih sustava, poput neutronskih zvijezda ili crnih rupa. Dugotrajni traju dulje od dvije sekunde i obično se vežu uz kolaps jezgri masivnih zvijezda. Upravo zato je GRB 160425A posebno zanimljiv: u okviru jedne pojave pokazuje obilježja oba tipa.
Prema rezultatima objavljenim u časopisu Nature Astronomy, događaj se sastoji od dva pod-izboja. Prvi bljesak, označen kao G1, detektiran je 25. travnja 2016. i trajao je 1,7 sekundi, pri čemu je po spektralnim i fizikalnim svojstvima odgovarao izboju nastalom spajanjem kompaktnih tijela. Drugi bljesak, G2, trajao je 51,2 sekunde i nosi karakteristike kolapsara, odnosno urušavanja masivne zvijezde. Svjetlost iz njihove matične galaksije putovala je do Zemlje oko 5,5 milijardi godina.
Izmjerene energije bile su iznimno visoke. Prvi bljesak oslobodio je energiju usporedivu s milijardama godina rada Sunca, dok je drugi emitirao oko tri puta više energije od toga, što premašuje ukupnu energiju koju Sunce može proizvesti tijekom cijelog svog životnog vijeka. Prema autorima istraživanja, vjerojatnost da se radi o dva potpuno neovisna događaja koji su se slučajno poklopili na istom mjestu i u isto vrijeme izrazito je niska.
Znanstvenici su razmotrili pet mogućih teorijskih objašnjenja, ali svako od njih ima ozbiljne fizikalne ili matematičke prepreke. Slučajno poklapanje dvaju izboja iz različitih galaksija ili različitih lokacija unutar iste galaksije ima vrlo malu vjerojatnost, dok druga tumačenja ne odgovaraju izmjerenim razinama energije i uočenoj vremenskoj stanci. Istraživači zato zaključuju da postojeći teorijski okviri ne mogu jednostavno objasniti uočene parametre, zbog čega je nužno preispitati dosadašnje klasifikacije i scenarije nastanka izboja gama-zračenja.
Izvor: Bug