Čaša vina, viski ili topli napitak s alkoholom mnogima djeluju kao brz način da se ugriju tokom hladnih dana, ali osjećaj toplote ne znači da je tijelo zaista toplije. Stručnjaci upozoravaju da alkohol širi krvne sudove blizu kože, zbog čega se toplota brže gubi i raste rizik od pothlađivanja.
Mnogi ljudi u hladnim danima posežu za alkoholnim pićem vjerujući da će ih ono zagrijati, ali taj osjećaj je varljiv. Kako objašnjava Vinston Morgan, profesor toksikologije na Univerzitetu Istočni London, nakon konzumacije alkohola može se javiti utisak toplote, ali do stvarnog zagrijavanja tijela ne dolazi. Umjesto toga, alkohol utiče na način na koji organizam raspoređuje krv i time mijenja prirodnu reakciju tijela na hladnoću.
U normalnim uslovima, hipotalamus u mozgu pomaže u održavanju unutrašnje tjelesne temperature. Kada je tijelu previše toplo, krvni sudovi blizu površine kože se šire kako bi se toplota oslobodila u okolinu. Na hladnoći se dešava suprotno: krvni sudovi se sužavaju, dotok krvi do kože se smanjuje i organizam pokušava da sačuva toplotu u unutrašnjosti tijela. Alkohol remeti upravo taj mehanizam, jer izaziva širenje površinskih krvnih sudova i kada unutrašnja temperatura nije porasla.
Zbog većeg dotoka tople krvi do kože osoba može osjetiti da joj je prijatnije i toplije, pa čak i poželjeti da skine jaknu ili drugi sloj odjeće. Međutim, kako navodi Morgan, tijelo tada samo preraspoređuje krv, a ne stvara dodatnu toplotu. Američki Nacionalni institut za zloupotrebu alkohola i alkoholizam takođe upozorava da se tijelo pritom može hladiti, iako subjektivni osjećaj govori suprotno.
Problem je u tome što povećan protok krvi kroz kožu olakšava oslobađanje toplote u hladan vazduh. Zbog toga unutrašnja temperatura tijela može početi da pada, što u dovoljno hladnom okruženju povećava rizik od hipotermije, odnosno pothlađivanja. Skidanje odjeće zbog prividnog osjećaja zagrijanosti može dodatno pogoršati situaciju. Morgan upozorava da u hladnom okruženju nije dobro piti mnogo alkohola, jer nakon izvjesnog vremena dolazi do hlađenja unutrašnjosti tijela.
Zaključak je jasan: osjećaj zagrijane kože nije pouzdan znak da je organizam zaista zaštićen od hladnoće. Alkohol ne treba koristiti kao sredstvo za zagrijavanje, a za zaštitu su važni topla i suva odjeća, slojevito oblačenje i boravak u zaklonjenom prostoru. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti navode osobe koje konzumiraju alkohol među grupama izloženim riziku od pothlađivanja.
Izvor: Nezavisne novine