Idealna težina nije samo pitanje izgleda, nego i pokazatelj zdravstvenog stanja. Prema tekstu, precizniji pristup od BMI-ja nudi Kreffova formula, koja uz visinu i godine uzima u obzir i građu tijela.
Idealna težina, kako se navodi u tekstu, nije važna samo zbog estetike, nego i kao pokazatelj općeg zdravstvenog stanja. Iako se mnogi i dalje oslanjaju na indeks tjelesne mase (BMI), autor teksta ističe da on ne daje potpunu sliku jer ne uzima u obzir građu tijela i starost. BMI se računa dijeljenjem tjelesne težine u kilogramima kvadratom visine u metrima, a vrijednost ispod 18,5 označava pothranjenost, dok BMI iznad 40 ukazuje na tešku gojaznost.
U tekstu se kao preciznija opcija izdvaja Kreffova formula, koja prema navodu uzima u obzir specifičnu strukturu tijela. Ona poznaje tri tipa građe: prosječnu, srednju i sitnu. Za prosječnu građu koristi se računica ((visina u centimetrima – 100) + (starost / 10)) x 0,9. Kao primjer je navedena osoba visoka 165 centimetara i stara 30 godina, za koju bi idealna težina prema toj formuli iznosila 61,2 kilograma.
Za ljude srednje građe formula se korigira dodatnih 10 posto, pa glasi ((visina u centimetrima – 100) + (starost / 10)) x 0,9 x 1,1. U istom primjeru, osoba visoka 165 centimetara i stara 30 godina imala bi idealnu težinu od 67,32 kilograma. Za sitnu građu koristi se ista osnova, ali se rezultat množi s 0,9, pa bi u tom slučaju idealna težina za navedeni primjer bila 55,08 kilograma.
Tekst podsjeća i da se stanje forme može procijeniti i mjerenjem obima struka. Ako je obim struka jednak polovini visine ili manji od toga, to se smatra povoljnijim pokazateljem, dok veće vrijednosti mogu ukazivati na nakupljanje masnog tkiva koje može ugroziti zdravlje. Dodatni pokazatelj je odnos obima struka i kukova: prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, gojaznost se definiše kao rezultat veći od 0,9 kod muškaraca i veći od 0,85 kod žena.
Izvor: Nezavisne novine