Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Mitrovdan, praznik posvećen Svetom velikomučeniku Dimitriju Solunskom, uz brojne narodne običaje i vjerovanja koja se posebno odnose na to kakva bi zima mogla biti.

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas, 8. novembra, obilježavaju Mitrovdan, praznik posvećen Svetom velikomučeniku Dimitriju Solunskom. Za ovaj dan vežu se brojni narodni običaji i vjerovanja, a među njima su posebno zanimljiva ona prema kojima se na Mitrovdan može naslutiti kakva nas zima očekuje. U narodnoj tradiciji ovaj datum označava i važnu prekretnicu između jeseni i zime.

Mitrovdan je jedna od poznatijih krsnih slava među pravoslavnim Srbima. U narodu se od davnina govorilo: „Mitrovdanak, hajdučki rastanak, Đurđevdanak, hajdučki sastanak“. Ova izreka podsjeća na vremena kada su se hajdučke družine u proljeće okupljale i odlazile u šume, dok su se s dolaskom hladnijih dana razilazile i tražile sklonište za zimu.

Prema crkvenom predanju, Sveti Dimitrije Solunski bio je hrišćanski svetitelj i mučenik koji je živio krajem trećeg i početkom četvrtog vijeka. Opisan je kao ugledan mladić iz Soluna koji je, uprkos progonima hrišćana u Rimskom carstvu, otvoreno ispovijedao svoju vjeru. Zbog toga je zatvoren, a potom pogubljen. Crkva ga poštuje kao velikomučenika, dok ga vjernici smatraju zaštitnikom i duhovnim osloncem u teškim vremenima.

Jedno od najpoznatijih narodnih vjerovanja odnosi se na vrijeme 8. novembra. Ako na Mitrovdan padne snijeg, vjeruje se da će se zadržati sve do aprila. U pojedinim krajevima smatralo se i da sunčan i vedar Mitrovdan najavljuje oštru zimu, dok oblačno vrijeme može biti nagovještaj blažih zimskih mjeseci. Postoji i vjerovanje da se po vremenu na Mitrovdan može procijeniti kakvo će biti naredno proljeće, iako za takva predanja nema naučne potvrde.

U narodnoj tradiciji Mitrovdan je bio i dan kada se završavaju veliki poslovi na otvorenom i kada se domaćinstva pripremaju za zimu. Posebno je zanimljivo vjerovanje da na ovaj praznik ne treba primati nepoznate goste niti odlaziti na daleka putovanja, kako bi se sačuvali mir i blagostanje doma. U nekim krajevima postojalo je i uvjerenje da onaj ko Mitrovdan provede van svoje kuće može tokom naredne godine često izbivati iz doma.

Mitrovdan se tradicionalno obilježava u krugu porodice, uz molitvu, odlazak u crkvu i slavski obred u domovima koji Svetog Dimitrija proslavljaju kao krsnu slavu. U pojedinim krajevima običaj je da se na ovaj dan izbjegavaju teški fizički poslovi, naročito oni koji nisu neophodni, a narodna vjerovanja upozoravaju i da se ne treba svađati. Ipak, suština praznika, kako se navodi, nije u zabranama, već u molitvi, zajedništvu i sjećanju na život svetitelja.

Izvor: Nezavisne novine