Pančićeva omorika, vrsta koja je preživjela milione godina, danas je suočena s ozbiljnim prijetnjama, a monografija profesora Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Milana Mataruge mogla bi joj donijeti veću međunarodnu pažnju i zaštitu.
Pančićeva omorika, jedno od najrjeđih i najzagonetnijih stabala u Evropi, preživjela je milione godina, ali joj danas prijete nestanak, klimatske promjene i šumski požari. Na to upozorava profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Milan Mataruga, čija je monografija Pančićeva omorika nagrađena „Poveljom uspjeha“ na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu. Knjiga je prevedena na engleski jezik, a očekuje se i njeno predstavljanje preko međunarodnog izdavača Springer Nature.
Mataruga je za Srnu rekao da očekuje kako će omorika „pokucati na vrata svih univerzitetskih biblioteka“. Istakao je da činjenica da je ova vrsta opstala milionima godina ne znači da je njen opstanak danas siguran. Prema njegovim riječima, pojedine prirodne populacije su veoma male i izolovane, a prirodno obnavljanje ograničeno, zbog čega je važno da se o omorici govori ne samo u naučnim krugovima nego i u školama, medijima i široj javnosti.
Profesor naglašava da Pančićeva omorika nije samo rijetka vrsta drveta, nego i prirodna vrijednost koja nosi identitet ovog prostora. Podsjeća da je riječ o reliktu drevne flore, vrsti koja je na evropskom kontinentu opstala samo na ovim prostorima. Kako kaže, ona pokazuje „koliko malo može biti globalno važno“, a upravo zato smatra da je potrebno jačati svijest o njenom značaju i potrebi očuvanja.
Istraživanja ove vrste otvorila su i prostor za međunarodnu saradnju, uključujući saradnju istraživača Šumarskog fakulteta u Banjaluci s naučnicima Univerziteta Harvard. Mataruga navodi da je monografija nastajala više od 20 godina: materijali su prikupljani dvije decenije, intenzivna istraživanja trajala su duže od deset godina, a samo pisanje knjige godinu dana. Knjiga prvi put sveobuhvatno obrađuje istoriju otkrića, rasprostranjenost, biologiju, ekologiju, genetički diverzitet, prirodno obnavljanje i savremene prijetnje ovoj vrsti.
Među narednim koracima u očuvanju omorike Mataruga izdvaja tri konzervacione plantaže podignute tokom 2024. godine uz podršku UNDP-a i domaćih institucija. U pripremi su i dva naučna rada koja će objediniti desetogodišnje rezultate istraživanja, a očekuje se da budu objavljena u uglednim međunarodnim časopisima. Mataruga poručuje da je najveća vrijednost priznanja to što je Pančićeva omorika dospjela u središte pažnje i što bi monografija mogla doprinijeti njenom boljem razumijevanju i očuvanju.
Izvor: Nezavisne novine