Na Novom Zelandu još nije poznato ko će formirati narednu vladu nakon izuzetno tijesnih izbora, jer se čeka brojanje gotovo 400.000 specijalnih glasova i zvanični rezultati 27. novembra. Preliminarni podaci daju blagu prednost Laburistima po ukupnom broju glasova, dok je Nacionalna stranka osvojila više mandata.
Politička slika na Novom Zelandu ostaje neizvjesna nakon subotnjih općih izbora, koje su i Nacionalna stranka i Laburisti dočekali bez proglašenja pobjede. Prema preliminarnim rezultatima, Laburisti su osvojili 29,3 posto glasova, a Nacionalna stranka 29,2 posto, ali je Nacional osvojio više mjesta u parlamentu, 42 prema 36, zahvaljujući sistemu mješovite proporcionalne zastupljenosti (MMP).
Za većinu će, prema trenutnim procjenama, biti potrebno 66 mandata, a još nije jasno može li ih skupiti blok desnice ili ljevice. U parlament bi trebalo ući sedam stranaka: na lijevoj strani Laburisti, Zeleni i Te Pāti Māori, a na desnoj Nacional, NZ First i Act. Moguće je i da nova centristička stranka Opportunity postane presudna i drži ravnotežu snaga.
Ključni razlog zbog kojeg rezultat još nije poznat jeste veliki broj specijalnih glasova, kojih je ove godine nešto manje od 400.000. To su glasovi birača koji žive u inostranstvu ili su glasali izvan svoje izborne jedinice. Takvi glasovi često pomjeraju konačan ishod ulijevo; na izborima 2023. Te Pāti Māori je dobila dva mandata više nego što je pokazivao izborni dan, Zeleni jedan više, dok je Nacional izgubio dva mjesta.
Posebnu pažnju privlači i mogućnost tzv. overhanga, kada stranka osvoji više mandata u izbornim jedinicama nego što joj pripada prema partijskim glasovima, pa se parlament mora proširiti. Na ovim izborima i Nacional i Te Pāti Māori ostvarili su takav odnos u izbornim jedinicama, zbog čega bi parlament mogao biti veći za 10 ili 11 mjesta. To bi bio najveći parlament u historiji Novog Zelanda, a konačna slika vlasti mogla bi biti poznata tek u decembru.
Izvor: The Guardian