Istraživači smatraju da je epidemiju koja je prije gotovo 2.500 godina opustošila Atinu možda izazvao neuobičajeno virulentan soj bakterije Salmonella enterica, ali dio stručnjaka i dalje osporava tu teoriju.
Smrtonosna epidemija koja je u ljeto 430. godine prije nove ere pogodila Atinu možda je bila izazvana invazivnim sojem bakterije Salmonella enterica, navodi grupa istraživača u novoj studiji. Ipak, autori sami naglašavaju da njihov zaključak nije konačan odgovor na jednu od najvećih zagonetki antičke istorije, a pojedini stručnjaci i dalje smatraju da je takvo tumačenje malo vjerovatno.
Prema istorijskim zapisima, bolest se širila u talasima i usmrtila između četvrtine i trećine stanovništva Atine. Oboljeli su imali visoku temperaturu, upalu očiju, povraćanje i teški proljev, a kod nekih su se javljali delirijum, gubitak pamćenja, rane i gnojni plikovi na koži. Među žrtvama je bio i Perikle, a grčki istoričar Tukidid, koji je preživio bolest, ostavio je opis koji je vijekovima zbunjivao istraživače.
Nova analiza stavlja u fokus okolnosti u kojima se epidemija pojavila. Atina je tada bila u drugoj godini Peloponeskog rata protiv Sparte, a veliki broj ljudi sklonio se iza gradskih zidina. Desetine hiljada stanovnika nagrnule su u grad, gdje su utočište pronalazili u hramovima, na javnim prostorima i u improvizovanim nastambama. Vodeća autorka studije Kristina-Marija Trakateli tvrdi da su prenatrpanost, pothranjenost i loši sanitarni uslovi mogli stvoriti gotovo idealno okruženje za širenje salmonele i razvoj smrtonosnog oblika infekcije.
Istraživači su ponovo analizirali Tukididovo svjedočanstvo, kao i ranije arheološke nalaze i rezultate analiza drevne DNK. Posebnu pažnju privukao im je opis životinja koje su se hranile ljudskim ostacima, jer Trakateli smatra da bolest koja pogađa i ljude i životinje bolje odgovara netifusnim sojevima salmonele nego ranije predlaganim uzročnicima poput velikih boginja, trbušnog tifusa, malih boginja ili bubonske kuge. Podsjeća i da invazivne infekcije netifusnom salmonelom i danas mogu biti smrtonosne.
U raspravu se uklapa i studija iz 2006. godine, kada su u masovnoj grobnici na atinskom groblju Kerameikos pronađeni ostaci oko 150 ljudi. Analiza tri zuba tada je navodno pokazala tragove bakterije Salmonella enterica povezane s trbušnim tifusom, ali su drugi istraživači kasnije osporili te rezultate i upozorili na moguće kontaminacije. Uprkos novoj hipotezi, dio stručnjaka ostaje skeptičan, a konačan uzrok atinske epidemije i dalje nije utvrđen. Autori smatraju da bi naprednije analize drevne DNK mogle donijeti najvažniji trag u rješavanju ove antičke misterije.
Izvor: Nezavisne novine