Svjetska meteorološka organizacija upozorila je da se toplota u Zemljinim sistemima nakuplja sve brže, dok Cop31 počinje u Turskoj. Prema novom izvještaju, 2026. je na putu da bude jedna od četiri najtoplije godine otkako se vode mjerenja, uz rekordnu energetsku neravnotežu i sve izraženije ekstremne vremenske pojave.

Toplota se u Zemljinim sistemima nakuplja ubrzanim tempom, upozorila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svom ažuriranju o stanju globalne klime, objavljenom na početku klimatskog samita Cop31 u Turskoj. Organizacija navodi da je neravnoteža između energije koja dolazi sa Sunca i energije koja napušta Zemlju dostigla najviši nivo otkako se mjerenja provode. Takav trend, prema WMO-u, pojačava rizik od ekstremnih vremenskih pojava poput toplotnih valova, suša i tropskih ciklona.

Prosječna površinska temperatura na globalnom nivou od januara do septembra 2026. bila je oko 1,47 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka, navodi se u izvještaju. More je također bilježilo rekordne mjesečne temperature, a nivo mora bio je najviši otkako postoje mjerenja. WMO podsjeća da okeani apsorbiraju oko 90 posto viška toplote zarobljene stakleničkim plinovima, te da je 2026. na putu da bude deseta uzastopna godina rekordne toplote okeana.

Generalni sekretar UN-a António Guterres poručio je da je čovječanstvo „ušlo u novu eru klimatskih ekstrema“, upozoravajući da se „super El Niño“ sudara s planetom koja je već pregrijana ljudskim djelovanjem. Diplomate i svjetski lideri sastaju se u turskom ljetovalištu Antalija na 31. konferenciji strana UN-ove okvirne konvencije o klimatskim promjenama. WMO navodi i da je koncentracija ugljen-dioksida u atmosferi porasla sa 356,42 ppm 1992. godine na 426,8 ppm u 2025, odnosno za 53 posto od početka industrijske revolucije.

Izvještaj pokazuje i da je toplota u gornjih 2.000 metara okeana u 2025. bila najviša u zabilježenoj historiji i da i dalje ubrzava. WMO procjenjuje da je Zemljina energetska neravnoteža rasla brže u periodu 2001–2025 nego ranije, a navodi i da je zagrijavanje koje je u toku „nepovratno na stogodišnjim do milenijskim vremenskim skalama“. Na polovima je antarktički morski led zabilježio treći najniži godišnji maksimum, dok je arktički maksimum bio najniži ili drugi najniži, a glečeri su izgubili više od 400 gigatona mase.

Profesor emeritus geofizičkih i klimatskih opasnosti Bill McGuire ocijenio je da u izvještaju nema iznenađenja, jer svi pokazatelji upućuju na ubrzano globalno zagrijavanje. On upozorava da bi se granica od 1,5 stepeni mogla trajno preći 2028. godine, dok bi 2 stepena mogla biti premašena krajem 2030-ih. Prema njegovim riječima, dosadašnje procjene o zagrijavanju od 2,6 do 2,8 stepeni do kraja stoljeća sada djeluju „pretjerano optimistično, ako ne i potpuno nemoguće“.

Izvor: The Guardian