Vještačka inteligencija pomogla je istraživačima da u 1.009 stranica Gödelovih radnih bilježnica pronađu stotine do sada nepoznatih teorema i tragove ideja koje su bile ispred svog vremena.

Austrijski logičar Kurt Gödel, jedan od najutjecajnijih mislilaca 20. stoljeća, ostavio je iza sebe ogroman neobjavljeni opus, a dio tog materijala sada je uz pomoć AI modela Claude dobio novo tumačenje. Riječ je o 16 bilježnica nastalih početkom 1940-ih, ispisanih gustim tekstom o matematici i logici, pri čemu je veliki dio zapisa vođen zastarjelom njemačkom stenografijom Gabelsberger. Dosadašnji napredak u čitanju tih stranica bio je izuzetno spor, ali je AI u svega nekoliko dana sažeo cijeli materijal.

Prema riječima finskog logičara Jana von Plata sa Univerziteta u Helsinkiju, koji od 2017. vodi projekat proučavanja ovih bilježnica, Claude je pokazao da je Gödel dokazao stotine teorema za koje se ranije nije znalo. Von Plato je rekao da ga je rezultat zapanjio, jer bilježnice sadrže i desetine anticipacija kasnije poznatih rezultata, kao i 14 tema iz logike koje do sada nisu bile istražene. Istakao je i da je Gödel bio “daleko ispred svog vremena”.

Posebno važan dio istraživanja odnosio se na Gödelove navodne radove o nezavisnosti aksioma izbora. Von Plato je od AI modela tražio da provjeri postoji li u bilježnicama dokaz koji bi potvrdio da je Gödel još četrdesetih godina imao rješenje za pitanje koje je kasnije povezano s radom Paula Cohena, dobitnika Fieldsove medalje iz 1966. godine. Odgovor je bio da je Gödel bio “gotovo” do cilja, a rekonstruirani dokaz je potom provjeren u programu Coq, koji validira matematičke dokaze, i prošao je provjeru.

U daljnjoj analizi Claude je izdvojio 663 teorema za koje je Gödel imao dokaz, nacrt dokaza ili ideju za dokaz. Kada su rezultati uneseni u Coq, oko 400 teorema je potvrđeno kako su zapisani, oko 200 je zahtijevalo doradu ili preciziranje, dok je oko 50 ocijenjeno kao netačno. Von Plato vjeruje da će daljnje proučavanje Gödelovih rukopisa otkriti još mnogo toga, uključujući i teme iz logike i temelja matematike koje nisu bile prepoznate više od 80 godina. Stručnjaci ipak upozoravaju da je važno razlikovati ono što je AI rekonstruirao od onoga što je sam Gödel zaista objavio ili dokazao.

Izvor: The Guardian