Prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu na papiru donosi više novca za mirovinski sustav, ali predstavnici umirovljenika i ekonomski analitičar upozoravaju da bi rast cijena i upitne proračunske pretpostavke mogli umanjiti stvarnu korist za građane starije dobi.

Prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu predviđa gotovo 11 milijardi eura za mirovinski sustav, što je 875 milijuna eura više nego ove godine. Vlada planira i gospodarski rast od 2,1 posto te usporavanje inflacije na 2,7 posto, uz prihode od 37,3 milijarde eura i rashode od 41,5 milijardi eura. Na prvi pogled, riječ je o okvirima koji bi mogli djelovati ohrabrujuće za umirovljenike.

Međutim, iz Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) upozoravaju da veća izdvajanja ne znače automatski i bolji život za starije građane. Pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku, navode da je stopa rizika od siromaštva među osobama starijima od 65 godina 39,4 posto, a među umirovljenicima 36,3 posto. Upozoravaju i da rast mirovina ne prati dovoljno rast troškova hrane, stanovanja, lijekova i energenata.

BUZ smatra i da je postojeća formula usklađivanja mirovina nepovoljna za umirovljenike te tvrdi da su mirovine ostvarene na temelju rada izgubile više od 30 posto svoje potencijalne vrijednosti, što za dio korisnika znači oko 200 eura manje mjesečno. Zato poručuju da se standard umirovljenika ne može mjeriti samo iznosom koji država izdvaja za mirovinski sustav, nego onime što im ostane nakon plaćanja osnovnih životnih troškova. Protive se i oslanjanju na povremene dodatke i jednokratne pomoći umjesto trajnog povećanja mirovina.

Na oprez poziva i ekonomski analitičar Neven Vidaković, koji za HRT ocjenjuje da su proračunske projekcije previše optimistične. Posebno ističe smanjenje očekivanog priljeva iz europskih fondova: Hrvatska bi ove godine trebala dobiti oko četiri milijarde eura, a iduće godine 3,2 milijarde, odnosno 800 milijuna eura manje. Prema njegovu tumačenju, država se sve više oslanja na inflaciju i novo zaduživanje kako bi održala javnu potrošnju i investicije, dok bi stvarni učinak na mirovine na kraju ipak ovisio o kretanju cijena i kupovnoj moći građana.

Izvor: 24sata