Oko 10 posto ljudi ima ozbiljne poteškoće u prepoznavanju vlastitih emocija, a stručnjaci kažu da bi im u tome mogao pomoći jednostavan vizuelni alat poznat kao „feelings wheel” ili točak osjećaja.
Prepoznavanje i imenovanje emocija mnogima djeluje kao nešto što se uči u djetinjstvu i kasnije postaje automatsko. Ipak, istraživanja pokazuju da to nije slučaj za sve: oko 10 posto opće populacije ima značajne poteškoće u identificiranju vlastitih osjećaja. Upravo zbog toga posljednjih godina raste popularnost alata koji se zove „feelings wheel”, a koji se sve češće koristi u terapijskim ordinacijama i učionicama.
Na prvi pogled, ovaj alat izgleda poput kružnog dijagrama s više koncentričnih krugova i obojenih polja. U središtu su osnovne emocije poput tuge, sreće i ljutnje, a prema vanjskim krugovima one se razrađuju u preciznije podvrste, poput kajanja, ponosa ili poniženja. Točak osjećaja osmislila je američka psihologinja dr Gloria Willcox početkom 1980-ih, s ciljem da ljudima pomogne da jasnije prepoznaju i imenuju ono što osjećaju.
Stručnjaci ovaj problem povezuju s pojmom emocionalne granularnosti, odnosno sposobnosti da se emocije prepoznaju i opišu precizno, umjesto da se svode na široke kategorije poput „loše” ili „tužno”. Kako objašnjavaju sagovornici u tekstu, veća preciznost u imenovanju emocija može pomoći i u razumijevanju razloga zbog kojih se osjećaj javlja, ali i u odabiru odgovarajuće reakcije. Nasuprot tome, ljudi s niskom emocionalnom granularnošću često ostaju na neodređenom osjećaju nelagode, što otežava pronalazak rješenja.
U tekstu se navodi i da je veća emocionalna granularnost povezana s boljim mentalnim zdravljem, efikasnijom regulacijom emocija i boljim socijalnim funkcionisanjem. Stručnjaci ističu da emocije djeluju kao unutrašnji sistem povratne informacije: ako osoba zna da osjeća frustraciju, krivicu ili anksioznost, lakše će odabrati odgovarajuću strategiju suočavanja. Ako zna samo da se osjeća „loše”, mnogo je teže odlučiti šta dalje učiniti.
Točak osjećaja može biti koristan kao početni alat, ali stručnjaci naglašavaju da se emocionalna granularnost razvija kroz praksu, a ne samo kroz gledanje u dijagram. Preporučuju kombinovanje ovog alata s pisanjem dnevnika, mindfulnessom, praćenjem raspoloženja ili strukturiranom terapijom, posebno kognitivno-bihevioralnom terapijom. Ako neko ima ozbiljne poteškoće u opisivanju emocija ili pokazuje znakove aleksitimije, savjetuje se razgovor s mentalnim zdravstvenim stručnjakom, umjesto oslanjanja isključivo na samopomoć.
Izvor: The Guardian

