Šef UN-a za klimatska pitanja Simon Stiell upozorio je da umjetna inteligencija ima veliki potencijal, ali i veliku opasnost u borbi protiv globalnog zagrijavanja, dok je Turska na COP31 pokrenula inicijativu za procjenu njenog utjecaja na okoliš.
Šef Ujedinjenih nacija za klimatska pitanja Simon Stiell upozorio je u ponedjeljak da umjetna inteligencija (AI) predstavlja i veliku priliku i ozbiljan rizik u borbi protiv globalnog zagrijavanja. Na predstavljanju nove inicijative u okviru konferencije COP31 poručio je da se koristi ove tehnologije moraju mjeriti i sa njenim rastućim troškovima za okoliš i društvo.
Turska, domaćin ovogodišnjih pregovora UN-a, pokrenula je dobrovoljnu inicijativu pod nazivom „Antalya Artificial Intelligence Pledge“. Cilj je da se iskoristi potencijal AI-ja u pronalaženju rješenja za klimatske izazove, ali i da se procijene sve veći rizici koje njena primjena nosi za okoliš. Inicijativu je do sada podržalo 80 učesnika, među kojima je tek desetak država, dok ostatak čine kompanije i organizacije civilnog društva.
Stiell je naglasio da se ne može tražiti od ljudi da prihvate veće račune, više zagađenja i dublje nejednakosti u zamjenu za obećanja o boljoj budućnosti. Podsjetio je da se AI već koristi u brojnim oblastima, od unapređenja vremenskih prognoza i praćenja industrijskih emisija do optimizacije proizvodnje i korištenja obnovljive energije, ali da podatkovni centri koji omogućavaju njen rad troše ogromne količine električne energije i vode.
UN upozorava da takva potrošnja sve više opterećuje lokalne zajednice, povećava račune za komunalne usluge i pojačava zabrinutost zbog ugljičnog otiska ovih postrojenja. Generalni sekretar UN-a António Guterres ranije je pozvao kompanije koje se bave umjetnom inteligencijom da objave podatke o svom utjecaju na okoliš i da se obavežu kako će do 2030. godine sve podatkovne centre napajati energijom iz obnovljivih izvora.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, oko 30 posto električne energije koju troše podatkovni centri dolazi iz uglja, dok obnovljivi izvori učestvuju s 27 posto, prirodni gas s 26 posto, a nuklearna energija s 15 posto. Studija Ujedinjenih nacija pokazala je i da su podatkovni centri tokom 2025. trošili više električne energije nego sve države svijeta osim njih deset, dok bi njihova potrošnja vode do 2030. mogla dostići količinu potrebnu za osnovne godišnje potrebe za vodom cjelokupnog stanovništva podsaharske Afrike.
Izvor: Vijesti.ba

