U Francuskoj su masovni protesti učenika i mladih otvorili pitanje da li je zabrana pametnih telefona u srednjim školama doprinijela njihovom političkom buđenju. Prema pisanju The Guardiana, nastavnici tvrde da je digitalni detoks natjerao učenike da jasnije vide probleme školskog sistema i izađu na ulice.

Francuski učenici i studenti ove jeseni masovno su napustili učionice i pridružili se protestima širom zemlje, a dio nastavnika smatra da je zabrana telefona u lycées, uvedena u septembru, mogla imati neočekivanu ulogu u tom talasu nezadovoljstva. Prema toj tezi, kada su učenici ostali bez stalnog gledanja u ekrane, više su primijetili stanje u kojem se nalaze njihove škole i širi društveni problemi.

U tekstu se navodi da su protesti usmjereni na obnovu zapuštene školske infrastrukture i na očuvanje prava maturanata da sami biraju univerzitet i studijski program. Mladi, kako se opisuje, žele oživjeti école de la République, javni školski sistem koji bi trebao biti motor društvene pokretljivosti, dok danas, prema njihovom osjećaju, napreduju uglavnom sportske zvijezde, kripto-biznismeni i influenseri.

Francuska vlada je ranije pokrenula širu kampanju protiv prekomjernog korištenja ekrana. Nakon izvještaja stručnog panela koji je upozorio na posljedice dugotrajnog gledanja u telefone kod mladih, parlament je 21. jula usvojio zakon kojim se ograničava pristup društvenim mrežama za mlađe od 15 godina i zabranjuju telefoni u srednjim školama. Ipak, ustavni sud je brzo ukinuo dio koji se odnosio na društvene mreže, dok je zabrana telefona ostala na snazi s početkom nove školske godine.

Nastavnici opisuju promjene u učionicama i hodnicima: bez telefona, učenici su življi, razgovorljiviji i manje izolovani, ali i bučniji i razuzdaniji. U isto vrijeme, protesti su se organizovali i širili upravo preko društvenih mreža, pa je riječ o svojevrsnom hibridnom pokretu. Prema preliminarnim podacima sa vladine platforme za prijedloge učenika, većina se žali na preduge školske dane i lošu infrastrukturu, dok samo mali dio traži ukidanje zabrane telefona.

Autor teksta zaključuje da mladi ne izlaze na ulice zato što žele vratiti telefone, nego zato što traže bolje škole i ozbiljnije ulaganje u obrazovanje. U tom smislu, Macronova politika “kontrole ekrana” mogla je, paradoksalno, doprinijeti buđenju generacije koja sada želi biti akter, a ne samo posmatrač političkog života.

Izvor: The Guardian