Britanski Time Out uvrstio je Janjske otoke kod Šipova na 34. mjesto svoje liste 51 najljepšeg mjesta na svijetu, i to drugu godinu zaredom. Ovaj prirodni dragulj u Bosni i Hercegovini opisan je kao mjesto bistre vode, bujnog zelenila i malih brvnara, dok se nekoliko kilometara uzvodno nalazi prašuma Janj, prvo prirodno dobro iz BiH upisano na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.
Janjske otoke kod Šipova našle su se na 34. mjestu liste 51 najljepšeg mjesta na svijetu koju objavljuje britanski Time Out. U ažuriranom izdanju liste iz marta 2026. godine, ovo mjesto iz Bosne i Hercegovine zadržalo je svoje mjesto među najatraktivnijim svjetskim destinacijama, a na listi je drugu godinu zaredom.
Janjske otoke čini niz malih ostrva na rijeci Janj, koja se kod Šipova ulijeva u Plivu. Otočiće povezuju drveni mostovi, a između njih voda prelazi preko slapova i kaskada. Time Out ih opisuje kao prostor bistre vode, bujnog zelenila i malih brvnara, a za dolazak preporučuje automobil ili bicikl, jer je javni prevoz slab. Također savjetuje da se noćenje u brvnari dogovori preko turističke organizacije u Šipovu.
Uz rijeku Janj nekada je radilo mnogo mlinova, ali su neki nestali, dok drugi i dalje stoje, iako više ne melju. Prema navodima hrvatskog portala tportal, koji je otoke posjetio ovog proljeća, voda je hladna tokom cijele godine, s temperaturom od šest do osam stepeni u sva četiri godišnja doba, pa se ljeti u Janju kupaju samo najhrabriji. Porodica Šajin, koja na otocima drži restoran, otvara ga od aprila do oktobra, pa je važno znati da su u novembru i zimi otoci uglavnom bez gostiju.
Nešto uzvodno od otoka nalazi se prašuma Janj, šuma bukve, jele i smrče u koju čovjek gotovo nije dirao. Kao strogi prirodni rezervat zaštićena je još od 1954. godine, a prema podacima svjetske baze zaštićenih područja Protected Planet obuhvata oko 295 hektara. U julu 2021. UNESCO-ov Komitet za svjetsku baštinu proširio je zaštićeno dobro „Stare i prastare bukove šume Karpata i drugih regija Evrope“, a prašuma Janj je tada navedena kao novi dio tog dobra. Time je postala prvo prirodno dobro iz Bosne i Hercegovine upisano na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.
Do tada su s područja Bosne i Hercegovine na UNESCO-ovoj listi bili samo kulturni spomenici: Stari most u Mostaru, Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i stećci. Danas je Janj dio šireg dobra koje se proteže kroz 18 evropskih država i obuhvata 93 dijela, od Karpata do Pirineja. Od Sarajeva su Janjske otoke udaljene oko 180 kilometara, odnosno tri i po sata vožnje, a od Banje Luke i Jajca znatno manje. U samoj prašumi nema turističkih staza i u nju se ne ulazi bez dozvole, dok su otoci otvoreni za posjetioce, posebno u proljeće i ljeto.
Izvor: Vijesti.ba

