Nakon što je ekstremni toplotni val u Beringovom moru usmrtio oko 10 milijardi snježnih rakova, naučnici bilježe nagli porast hibrida snježnog i tanner raka, koji sada čine više od polovine komercijalno velikog ulova, ali i dalje nemaju zasebne ribolovne kvote.

Na otvorenom moru Beringovog mora, stotinama milja od obale Aljaske, istraživači na brodu Alaska Knight izvlače ulov i primjećuju da je nešto neobično. Umjesto uobičajenih vrsta, poput snježnog raka ili njegovog većeg srodnika tanner raka, ulovom dominira neobičan hibrid ove dvije vrste. Ti rakovi nose mješavinu osobina: imaju spljošteno, M-oblikovano usta koje podsjeća na snježnog raka, ali i prepoznatljiv M-oblik tanner raka, uz kombinaciju crvenih i zelenih očiju naslijeđenih od oba roditelja.

Biologinja Erin Fedewa iz američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) kaže da ju je iznenadilo koliko su ovi hibridi izraženi. Ranije su se u području preklapanja rasprostranjenosti snježnih i tanner rakova povremeno nalazili, ali su bili rijetkost. Međutim, 2025. godine naučnici su zabilježili više od 13 puta veći broj hibrida od historijskog prosjeka, a ovogodišnje istraživanje pokazalo je da se porast nastavlja. Komercijalno zreli mužjaci hibrida sada nadmašuju broj snježnih rakova.

Ovaj poremećaj povezuje se s ekstremnim toplotnim valom iz 2018. i 2019. godine, kada je Beringovo more do ranog proljeća gotovo ostalo bez leda. Posljedice su bile katastrofalne: masovno izgladnjivanje i kolaps populacije snježnih rakova, uz smrt oko 10 milijardi jedinki. Naučnici navode da je nestanak snježnih rakova, koji se takmiče za iste resurse i možda se hrane mlađim rakovima, otvorio prostor za širenje hibrida. To je, prema Fedewi, odmah postalo problem za upravljanje ribarstvom.

Situacija je dodatno komplikovana činjenicom da hibridi nisu službeno priznati kao posebna vrsta, pa nemaju vlastite kvote za ulov. Prema riječima Bena Dalyja iz Odjela za ribu i divljač Aljaske, pravno gledano hibridi „ne postoje“: smatraju se ili snježnim ili tanner rakovima. Zbog toga se mogu prodavati kao snježni rakovi, ali i dalje troše postojeću kvotu, koja je nakon kolapsa zadržana na opreznom nivou. Ribarska industrija traži posebne kvote za hibride, dok naučnici i regulatori upozoravaju da je biologija ovih rakova još nedovoljno poznata i da bi prerano popuštanje moglo dovesti do prelova snježnih rakova.

O pitanju će raspravljati Sjevernopacifičko vijeće za upravljanje ribarstvom na sastanku u januaru, kada će se okupiti naučnici, upravljači i drugi akteri. U međuvremenu, Fedewa i kolege odnijeli su dio hibrida u laboratorij kako bi istražili njihovu ekologiju i mogućnost razmnožavanja. Naučnici upozoravaju da bi s porastom morskih toplotnih valova slični fenomeni mogli postati sve češći, a posljedice sve šire za morske ekosisteme i ljudske zajednice.

Izvor: The Guardian