Hrvatska bi do 2035. mogla ostati bez 327.000 radnika zbog starenja stanovništva, smanjenja radno sposobne populacije i rasta potražnje za radnom snagom, procjenjuje Svjetska banka. Hrvatski zavod za zapošljavanje očekuje nastavak rasta zaposlenosti i pad nezaposlenosti, ali upozorava da će dalji napredak sve više zavisiti od migracija, produktivnosti i aktiviranja neiskorištene radne snage.
Hrvatska bi se do 2035. godine mogla suočiti s manjkom od 327.000 radnika, pokazuje procjena Svjetske banke. Razlog za takvu prognozu leži u starenju stanovništva, smanjenju broja radno sposobnih ljudi i očekivanom rastu potražnje za radnom snagom u privredi.
Prema toj projekciji, ponuda radne snage u Hrvatskoj do 2035. godine mogla bi se smanjiti za oko 291.000 ljudi, dok bi privredi istovremeno bilo potrebno još približno 36.000 radnika. Time se dodatno potvrđuje pritisak na tržište rada, koje već sada osjeća posljedice demografskih promjena.
U Strategiji poslovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje do 2030. godine navodi se da bi se trend rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti trebao nastaviti do kraja decenije. HZZ, polazeći od pretpostavke da će bruto domaći proizvod Hrvatske rasti po stopi od 2,5 posto godišnje, očekuje da će broj zaposlenih porasti sa oko 1,73 miliona u 2025. na 1,84 miliona u 2030. godini, odnosno za gotovo 110.000.
Istovremeno, broj nezaposlenih u Hrvatskoj trebalo bi da se smanji sa oko 80.000 na manje od 60.000. HZZ upozorava da hrvatsko tržište rada ulazi u fazu zasićenja, zbog čega će dalji rast zaposlenosti sve više zavisiti od migracija, veće produktivnosti i aktiviranja stanovništva koje trenutno nije zaposleno.
Potražnja za stranom radnom snagom posljednjih godina snažno raste, posebno u građevinarstvu, turizmu, saobraćaju, industriji i uslužnim djelatnostima. HZZ navodi da strani radnici postaju važan činilac održavanja privredne aktivnosti Hrvatske usljed starenja stanovništva i nedostatka domaće radne snage.
Izvor: Vijesti.ba