Preliminarni rezultati izbora u Novom Zelandu pokazuju da će centar-desna Nacionalna stranka biti najveća u parlamentu, ali konačan sastav buduće vlade neće biti poznat još neko vrijeme zbog tijesnog ishoda i preostalih posebnih glasova.
Novi Zeland mogao bi se suočiti sa sedmicama čekanja prije nego što bude poznato kako će izgledati njegova naredna vlada, nakon izbora koji nisu donijeli uvjerljivu pobjedu ni vladajućoj desnoj koaliciji ni opozicionom lijevom bloku. Prema preliminarnim rezultatima, centar-desna Nacionalna stranka premijera Christophera Luxona osvojila je dovoljno mandata da vlada zajedno sa svojim tradicionalnim partnerima, Actom i New Zealand Firstom, ali je ta prednost vrlo tanka.
Sa gotovo 100 posto prebrojanih glasova u subotu navečer, National je osvojio 42 mandata, Act 13, a New Zealand First 12, što zajedno daje tijesnu većinu od 67 mjesta. Ipak, konačna slika još nije zaključena jer preostaje veliki broj posebnih glasova, uključujući glasove iz inostranstva i one predane izvan biračkog okruga. Zvanični rezultati trebali bi biti objavljeni 27. novembra, a upravo ti glasovi mogli bi promijeniti raspored snaga.
Luxon je pred pristalicama u Aucklandu rekao da su rezultati “previše tijesni da bi se proglasio pobjednik” i da će se morati sačekati prebrojavanje posebnih glasova prije početka pregovora. Naglasio je da je National i dalje najveća stranka u parlamentu te da ima “put ka formiranju naredne vlade”. S druge strane, lider laburista Chris Hipkins poručio je da će biti potrebno još vremena da se utvrdi šta su birači zapravo rekli, uz napomenu da će Laburisti, ako konačni rezultat bude u njihovu korist, odmah prionuti na posao.
Preliminarni podaci pokazuju da je National pobijedio Laburiste za samo 0,02 posto u partijskom glasanju. Laburisti su osvojili 35 mandata, njihovi tradicionalni partneri Zeleni 16, a Te Pāti Māori pet. Čak i uz sedam mandata nove centrističke stranke Opportunity, lijevi blok i dalje je tri mjesta kratak za formiranje vlade. Istovremeno, Opportunity je prvi put prešla prag za ulazak u parlament, što je historijski presedan u novozelandskom MMP sistemu.
U pozadini izbornog ishoda stoje usporena ekonomija i uporno visoka inflacija, koji su pojačali podršku manjim strankama. Posebni glasovi u Novom Zelandu često idu u korist ljevice, a u prethodnim izborima donijeli su dodatne mandate Te Pāti Māori i Zelenima. Do objave konačnih rezultata, kako je rekao Luxon, na snazi ostaju uobičajena pravila tehničke vlade, dok će zemlja najprije čekati objavu posebnih glasova, a potom i moguće višesedmične pregovore o formiranju koalicije.
Izvor: The Guardian