Novi reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Nedžad ef. Grabus preuzet će dužnost u vremenu velikih društvenih i demografskih promjena, političke nesigurnosti i preispitivanja tradicionalnih autoriteta, a među ključnim zadacima bit će jačanje položaja imama, odnosa s mladima i dijasporom te očuvanje islamske tradicije uz prilagođavanje novim generacijama, ocijenio je profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Ahmet Alibašić.
Novi reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Nedžad ef. Grabus preuzet će dužnost u okolnostima koje, prema ocjeni profesora Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu Ahmeta Alibašića, obilježavaju velike društvene i demografske promjene, politička nesigurnost i sve izraženije preispitivanje tradicionalnih autoriteta. U razgovoru za Fenu Alibašić je istakao da se mijenja i način na koji ljudi vjeruju, prakticiraju vjeru i pripadaju vjerskim zajednicama, zbog čega će Islamska zajednica morati tražiti ravnotežu između očuvanja kontinuiteta tradicije i odgovora na nova pitanja.
Među najvažnijim zadacima izdvojio je unapređenje položaja imama, što je i sam novi reisu-l-ulema najavio kao prioritet. Jednako važnim smatra i jačanje odnosa s mlađim generacijama, koje odrastaju u drugačijem društvenom i informacijskom okruženju od svojih roditelja, kao i prilagođavanje potrebama dijaspore, koja ima vlastitu dinamiku i izazove. Alibašić je podsjetio i na neriješeno pitanje zaključivanja ugovora između Islamske zajednice i države BiH, uz ocjenu da bi formiranje nove vlasti moglo otvoriti prostor za nastavak razgovora.
Govoreći o tome koliko se može očekivati promjena u odnosu na dosadašnju praksu, Alibašić je ocijenio da Grabusov program u velikoj mjeri predstavlja nastavak postojećih opredjeljenja. Ne očekuje velike institucionalne zaokrete, posebno kada je riječ o očuvanju autonomije Islamske zajednice, bosanske islamske tradicije i odgovornosti prema društvu, ali smatra da novi reisu-l-ulema donosi vlastito iskustvo i viziju, što može otvoriti prostor za drugačije pristupe. Posebno je izdvojio najavu da mladi ne budu samo primaoci vjerskih sadržaja nego i aktivni učesnici u njihovom oblikovanju.
Alibašić je naglasio i da javno oglašavanje Islamske zajednice o društvenim pitanjima ne treba automatski smatrati miješanjem u politiku. Prema njegovim riječima, pitanja pravde, slobode, ljudskog dostojanstva, solidarnosti i odnosa prema najugroženijima imaju i moralnu dimenziju o kojoj Islamska zajednica ima pravo i obavezu govoriti, ali bi trebala djelovati kao moralni korektiv društva, a ne kao produžena ruka bilo koje političke opcije. Kao pokazatelje uspješnosti mandata naveo je ozbiljniju raspravu o budućnosti imamskog poziva, snažnije uključivanje mladih i žena, podršku obrazovanju i intelektualnom radu te veću transparentnost institucija.
Prema njegovoj ocjeni, jedna godina je prekratak period za potpunu procjenu sedmogodišnjeg mandata, ali je dovoljno da se prepozna stil rukovođenja i osnovni prioriteti. Alibašić je zaključio da je Islamska zajednica u proteklih tridesetak godina veliki dio energije posvetila obnovi, koja je uglavnom završena, te da je pred njom sada zadatak da više pažnje usmjeri na kvalitet vjerskog života, razvoj relevantne islamske misli i doprinos općem boljitku društva.
Izvor: Vijesti.ba