Penzioneri u Luksemburgu imaju među najvišim primanjima u Evropi, a prema metodologiji OECD-a njihovi prosječni prihodi čak premašuju prosjek ukupnog stanovništva. Ipak, podaci o penzijama i stopi zamjene prihoda pokazuju da se položaj penzionera značajno razlikuje od zemlje do zemlje.
Penzioneri širom Evrope suočavaju se sa velikim razlikama u visini primanja. Dok penzioner u Francuskoj u prosjeku prima gotovo 1.500 eura mjesečno, u Bugarskoj je taj iznos oko 550 eura, a u Luksemburgu penzija prelazi 2.600 eura. Međutim, apsolutni iznos ne govori cijelu priču, jer je za mnoge važnije koliko od ranijih primanja mogu zadržati nakon odlaska u penziju i da li mogu očuvati svoju kupovnu moć.
Na tu razliku ukazuje mapa koju je objavio portal Toute l'Europe, a koja prikazuje stopu zamjene prihoda u državama Evropske unije. Riječ je o procentu ranijih primanja koji osoba zadržava nakon penzionisanja. Na vrhu liste nalazi se Holandija sa 96 posto, zatim Portugal sa 92,7 posto i Grčka sa 88,5 posto. Luksemburg je odmah iza njih sa stopom od 87,7 posto, što znači da penzioneri u toj zemlji u prosjeku imaju 12,3 posto niža primanja nego tokom radnog vijeka.
Iako je i taj rezultat veoma povoljan u evropskim okvirima, pojedine zemlje bilježe znatno slabije pokazatelje. Najniža stopa zamjene zabilježena je u Litvaniji, gdje iznosi 28,2 posto, dok slijede Irska sa 33,7 posto i Estonija sa 37,8 posto. U Francuskoj stopa zamjene iznosi 70 posto, u Belgiji 61,1 posto, a u Njemačkoj 55,3 posto. Ovi podaci pokazuju koliko se finansijski položaj penzionera razlikuje unutar Evropske unije.
Kada se posmatraju ukupna primanja, penzioneri u Luksemburgu zapravo imaju najpovoljniji položaj u EU. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) prati i prihode osoba starijih od 65 godina, uključujući i dodatne izvore poput zarade od ulaganja, prihoda od iznajmljivanja nekretnina ili rada s nepunim radnim vremenom. Prema tom pokazatelju, prosječna primanja osoba starijih od 65 godina u Luksemburgu iznose 107 posto prosjeka ukupnog stanovništva, što znači da penzioneri u toj zemlji u prosjeku imaju veća primanja od radno aktivnog stanovništva.
U drugim državama razlike su manje povoljne. U Francuskoj osobe starije od 65 godina ostvaruju primanja u visini od 94,3 posto prosjeka ukupnog stanovništva, u Italiji 98,8 posto, u Portugalu 97,1 posto, a u Španiji 96,7 posto. S druge strane, baltičke zemlje bilježe slabije rezultate: u Estoniji i Litvaniji taj udio iznosi 66,2, odnosno 66,5 posto državnog prosjeka, dok je u Latviji 70 posto. Ipak, prosječne vrijednosti ne odražavaju uvijek stvarne razlike među pojedincima, a u Luksemburgu postoje i značajne razlike između penzionera iz privatnog i javnog sektora, pri čemu su u pojedinim slučajevima primanja gotovo dvostruko različita.
Izvor: Vijesti.ba