Na klimatskom samitu Cop31 u Antaliji pregovarači raspravljaju o prvom nacrtu dogovora koji poziva na ubrzano napuštanje fosilnih goriva i trostruko veće finansiranje prilagodbe za siromašnije zemlje, dok se svijet približava prekoračenju granice od 1,5 stepeni Celzijusa.
U završnim danima klimatskog samita Cop31 u Antaliji pregovarači rade na prvom nacrtu sporazuma, a ključne teme su fosilna goriva, klimatsko finansiranje, prilagodba i takozvana „pravedna tranzicija”. Prema izvještaju The Guardiana, nacrt od 18 stranica sadrži 144 zasebne stavke, ali je malo vjerovatno da će sve preživjeti naredne runde pregovora. U tekstu se traži „ubrzana akcija za postepeno ukidanje fosilnih goriva, uključujući neposredni prelazak s fosilnih goriva u energetskim sistemima”, kao i trostruko povećanje finansiranja prilagodbe za siromašnije zemlje.
Environment editorica Fiona Harvey navodi da predstoji još najmanje četiri i po dana intenzivnog pregovaranja, zbog čega će se tekst vjerovatno više puta mijenjati. Skeptični su i aktivisti: Tzeporah Berman iz inicijative Fossil Fuel Non-Proliferation Treaty rekla je da će spominjanje u nacrtu „trajati oko dvije minute”. U Antaliju su već stigli ministri koji sada počinju skraćivati i preoblikovati tekst, a australski ministar Chris Bowen, koji predsjedava razgovorima, priznao je da će „prvi nacrt izgledati vrlo drugačije od konačnog”.
Na otvaranju samita lidera predsjednica Maršalskih Ostrva Hilda Heine upozorila je da odgovor na prijetnju prekoračenja granice mora biti „ogroman”, jer je u suprotnom „svijet kakav poznajemo gotov”. Generalni sekretar UN-a António Guterres poručio je da je riječ o „vremenu za djelovanje ili propast”. Ipak, na skupu je prisustvovalo samo 91 nacionalni lider, dok su Donald Trump i Xi Jinping bili među odsutnima. Urednički komentar The Guardiana ocijenio je da su oni koji guraju brži izlazak iz fosilnih goriva „na strani budućnosti”, dok su protivnici „zapeli u prošlosti”.
U razgovoru s čitateljima, Harvey i evropski dopisnik za okoliš Ajit Niranjan objašnjavaju i širi kontekst pregovora. Među pitanjima su i manje vidljive teme poput metana, otpada i naučnih istraživanja, kao i to da li je Evropska unija izgubila odlučnost po pitanju klimatskog finansiranja. Niranjan podsjeća da su Cop sastanci i dalje jedini forum u kojem najsiromašnije zemlje mogu sjediti za istim stolom s najvećim državama koje doprinose njihovim klimatskim problemima, dok se paralelno vode i dobrovoljne obaveze izvan glavnih pregovora, poput Global Methane Pledgea.
Izvor: The Guardian

