Stručni savjet Mosta za zaštitu okoliša i energetiku predložio je novi okvir za planiranje kopnenih vjetroelektrana, uz ranije uključivanje lokalnih zajednica, jasnije kriterije zaštite stanovništva i pravodobnu procjenu utjecaja na okoliš.

Stručni savjet Mosta za zaštitu okoliša i energetiku predložio je u nedjelju novi okvir za planiranje kopnenih vjetroelektrana, s ciljem da se zaštite građani i osigura njihovo pravo na sudjelovanje u odlučivanju o lokacijama. Iz Savjeta poručuju da Hrvatskoj treba razvoj obnovljivih izvora energije, ali uz pravodobnu procjenu posljedica za stanovništvo i okoliš.

U priopćenju navode da se problemi pojavljuju kada se lokacija praktično odredi prije nego što se dovoljno rano procijene utjecaji na naselja, prirodu i krajobraz, dok se građane uključuje tek nakon donošenja ključnih investicijskih odluka. Zato smatraju da stanovnici trebaju sudjelovati u odlučivanju dok još postoji stvarni izbor lokacije i rasporeda turbina, te da moraju imati pristup podacima i mogućnost da na vrijeme utječu na odluke koje se tiču njihova života.

Među prijedlozima je i nacionalno kartiranje prostorne, okolišne i društvene osjetljivosti kroz izradu Državnog plana prostornog razvoja. Analiza bi obuhvatila naselja, vode, šume, prirodnu i kulturnu baštinu, reljef, krajobraz i postojeće opterećenje prostora, a na temelju tih podataka utvrdila bi se pogodna i nepogodna područja za nove vjetroelektrane. Savjet smatra da bi jasniji uvjeti na pogodnim lokacijama smanjili rizik od sukoba koji se često otkrivaju tek u kasnijim fazama.

Poseban dio prijedloga odnosi se na zaštitu stanovništva. Uz nacionalni kriterij najmanjeg prostornog razmaka od stambenih i drugih osjetljivih lokacija, Savjet predlaže i procjenu stvarne izloženosti pojedinih kuća, pri čemu bi se uzimali u obzir visina i broj turbina, reljef, dominantni smjer vjetra, buka, treperenje sjene, noćno osvjetljenje i vizualna izloženost. Predlaže se i posebna nacionalna metodologija za procjenu i mjerenje buke vjetroelektrana, kao i korektivne mjere ako kontrolna mjerenja nakon početka rada pokažu veći utjecaj od predviđenoga.

Savjet traži i zajedničku procjenu svih projekata koji djeluju na isti prostor, kako bi se ukupno sagledali buka, zasjenjenje i utjecaji na krajobraz, ptice i šišmiše, uključujući i slučajeve kada turbine pripadaju različitim investitorima. Uz ranije uključivanje građana, predlaže se i neovisna stručna provjera ključnih analiza za projekte s većim okolišnim ili društvenim rizikom, uz javno dostupne podatke. Dio koristi od rada vjetroelektrana, navode, treba izravno i transparentno usmjeriti prema naseljima i stanovnicima koji su im najizloženiji, a investitor bi trebao imati obvezan plan uklanjanja postrojenja i financijsko osiguranje za razgradnju i sanaciju kroz cijeli životni vijek projekta.

Izvor: 24sata