Udruženje voćara Republike Srpske i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pokrenuli su izradu Strategije razvoja voćarstva, a među prioritetima su navodnjavanje, zaštita zasada i rejonizacija proizvodnje. Razlog za izradu dokumenta je višegodišnji pad broja proizvođača i površina pod voćem, uz sve izraženije probleme koje donose nedostatak radne snage, visoki troškovi, uvozna konkurencija i klimatske promjene.
Udruženje voćara Republike Srpske i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pokrenuli su izradu Strategije razvoja voćarstva, dokumenta koji bi trebalo da odredi pravce razvoja ove grane poljoprivrede u narednom periodu. Na prvom radnom sastanku u resornom ministarstvu dogovoreno je da na strategiji radi tim od 12 stručnjaka, a među ključnim temama izdvojeni su navodnjavanje, zaštita zasada i rejonizacija proizvodnje.
Izrada strategije dolazi u trenutku kada se broj proizvođača i površine pod voćem smanjuju već desetak godina. Kao glavni razlozi navode se nedostatak radne snage, visoki troškovi proizvodnje, konkurencija iz uvoza i klimatske promjene. Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović posebno je izdvojio kasne proljećne mrazeve i sušu kao štetne faktore koji sve više utiču na voćarsku proizvodnju.
Prema njegovoj procjeni, navodnjava se oko 12 odsto voćnjaka, dok je oko petine zasada pod protivgradnim mrežama. Dojčinović je ukazao i na to da postojeće akumulacije često presuše upravo u mjesecima kada je voćarima voda najpotrebnija. Podsjetio je i na projekat navodnjavanja voćnjaka u Potkozarju, pokrenut prije desetak godina, ali nije završen jer je novac preusmjeren za druge potrebe. Kako je naglasio, ovogodišnja suša ponovo je pokazala koliko proizvođače košta nedostatak vode.
Radnu grupu vodi profesor Zoran Keserović s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, koji je radio i na strategiji razvoja voćarstva u Srbiji. On je kao primjer važnosti pravilnog izbora lokacije naveo sadnju maline u vojvođanskoj ravnici. Rejonizacijom bi se odredilo gdje pojedine vrste i sorte imaju najbolje uslove za uzgoj, uzimajući u obzir klimu, zemljište i dostupnost vode. Keserović smatra da proizvođači treba bolje da se udruže, da se povećaju kapaciteti za preradu voća i smanje troškovi proizvodnje.
Među predloženim ulaganjima su nove akumulacije i sistemi za navodnjavanje, a profesor predlaže i da se razmotre mreže drugih boja, jer su prošle godine ožegotine zabilježene i na plodovima zaštićenim protivgradnom mrežom. Najavio je i da će tražiti da se u podsticaje u Republici Srpskoj uvrsti nabavka protivgradnih topova. Dojčinović očekuje da strategija uvaži potrebe proizvođača i drugih učesnika u sektoru, dok je izrada dokumenta još u početnoj fazi i rok za njegovo usvajanje zasad nije naveden.
Izvor: Nezavisne novine

