U Kini se pojavio neobičan način zarade: građani ustupaju svoje lice vještačkoj inteligenciji, koja ga potom koristi za stvaranje digitalnih glumaca u reklamama, serijama i video-igrama. Naknade na pojedinim platformama mogu dostići gotovo 15.000 dolara, ali stručnjaci upozoravaju da ovakav posao otvara i ozbiljna pitanja o kontroli identiteta i zaštiti ličnih podataka.
U Kini se razvija tržište na kojem ljudi mogu zaraditi tako što daju saglasnost da se njihove fotografije koriste za izradu digitalnih likova. Vještačka inteligencija zatim može stvarati nove scene i snimke s njihovim licem, bez potrebe da osoba učestvuje u svakom snimanju. Na taj način lice postaje svojevrsna digitalna imovina koja se može iznajmljivati producentima i drugim kompanijama.
Prema pisanju lista South China Morning Post, naknade na kineskim platformama kreću se od 50 juana, odnosno oko sedam dolara, do gotovo 100.000 juana, što je približno 15.000 dolara. Riječ je, međutim, o rasponu ponuđenih cijena, a ne o iznosima koje svi korisnici zaista zarađuju. Visina naknade zavisi od izgleda osobe, namjene digitalnog lika, trajanja dozvole i uslova pod kojima kompanija smije koristiti nečije lice.
Jedan bankarski službenik, prema izvještajima kineskih medija, zaradio je oko 370 dolara nakon što je reklamna kompanija sedam puta kupila pravo na korištenje njegovog lika tokom samo tri dana. Na jednoj od platformi korisnici mogu unaprijed odrediti u kakvim sadržajima žele da se pojavljuju, koliko dugo dozvola važi i da li pristaju na naknadne izmjene svog digitalnog lika. Prema istraživanju portala Rest of World, platforma ActID iz Šenžena omogućava producentima da biraju digitalne glumce među registrovanim korisnicima.
Ovakav posao razvija se uporedo s naglim rastom kineske industrije kratkih serija koje se proizvode uz pomoć vještačke inteligencije. Producenti više ne moraju da angažuju glumce za svaku scenu niti da organizuju nova snimanja kada se promijeni scenario. Dovoljno je da imaju odgovarajući digitalni lik i dozvolu za njegovo korištenje, a naknade na platformi ActID kreću se od približno 15 do 74 dolara po epizodi, uz proviziju kompanije od deset odsto. Zanimljivo je i da producenti ne traže samo mlada i atraktivna lica, nego i starije ljude te osobe upečatljivog izgleda, kako bi digitalni likovi djelovali raznovrsnije i uvjerljivije.
Ipak, ovakav način zarade otvara ozbiljna pitanja o zaštiti identiteta i kontroli nad sopstvenim izgledom. Osoba koja ustupi svoje fotografije može se kasnije pojaviti u sceni koju nikada nije snimila, u ulozi koju nije igrala ili u reklami za proizvod koji nikada nije koristila. Zato je posebno važno šta piše u ugovoru: koliko dugo kompanija može koristiti nečije lice, u kakvim sadržajima, smije li ga ustupiti drugim firmama i može li ga koristiti za dodatno obučavanje sistema vještačke inteligencije. Razvoj ovog tržišta prati i sve veći broj sporova zbog neovlaštenog korištenja tuđeg lika, pa ostaje otvoreno pitanje šta se dešava kada čovjek prestane da daje saglasnost, a njegov digitalni dvojnik već postoji.
Izvor: Nezavisne novine

