10 najvećih svjetskih projekata u novijoj historiji

Tokom historije ljudi su pomjerali granice mogućeg pomoću raspoloživih alata i resursa. Rezultat ove neprestane radoznalosti i odlučnosti su građevinski projekti najvećih razmjera.

Jasno je da je i upravljanje projektima ove veličine bilo na vrhunskom nivou uz poštovanje adekvatne metodologije za vođenje projekata.

Ovo su samo neki od takvih projekata na kojima se poslednjih godina intezivno radilo.

Zato Vam predstavljamo:


I – AL MAKTOUM, DUBAI

Jedan od projekata koji se nalazi na listi najvećih građevinskih projekata na svijetu je međunarodni aerodrom Al Maktoum u Dubaiu koji je trenutno u izgradnji. Prostire se na teritoriji od oko 33 km2. Imaće 5 paralelno postavljenih pisti, 4 punopravne zgrade aerodromskog terminala i odvojeni teretni terminal.

Projektovan je da istovremeno primi 200 aviona velikih dimenzija, a moći će da primi i više od 220 miliona putnika godišnje, dok je kapacitet tereta na godišnjem nivou 12 miliona tona. Samo druga faza proširenja ovog aerodroma procjenjuje se na 32 milijarde dolara, dok se ukupan trošak projekta procjenjuje na 82 milijarde dolara. Izgradnja ovog aerodroma dio je velikog projekta “Dubai World Central”, a završetak izgradnje aerodroma je planiran za 2027. godinu.

II – AERODROM PEKING, KINA

Pekinški međunarodni aerodrom Daking otvoren je za rad u septembru 2019. godine nakon više od 4 godine izgradnje. Dalje proširenje se očekuje do 2025. godine. Zgrada putničkog terminala površine  700.000 kvadratnih metara ili 98 fudbalskih terena ima centralnu zgradu sa šest krakova. Udaljenost između krajnjeg kraja terminala i centra je 600 m.

Aerodrom je razvijen po cijeni od približno 17 milijardi dolara, dok su projekti na njegovoj periferiji privukli ulaganja od približno 46 milijardi dolara.

Ovaj aerodromski megaprojekat imaće sedam pisti i najveći terminal na svijetu. To će olakšati opterećenje na obližnjem međunarodnom aerodromu Peking.

III – JUBAIL II, SAUDIJSKA ARABIJA

Jubail II je 22-godišnji projekat koji je prije tri decenije obećavao da će podići industrijski grad iz pustinjskog pijeska. Druga faza razvoja projekta Jubail, najvećeg građevinskog projekta na svijetu, započela je 2014. godine, sa budžetom za proširenje od 11 milijardi američkih dolara. Kada projekat bude završen, Jubail će se sastojati od najmanje stotinu industrijskih pogona, postrojenja za desalinizaciju od 800.000 kubnih metara, više od 530 kilometara željeznice i puta, zajedno sa rafinerijom nafte od 350.000 barela dnevno. Projekat bi trebalo da bude završen 2024. godine, a do 2026. godine u industrijskom gradu će biti podignuto preko 50.000 stambenih jedinica.

IV – PROJEKAT ZA PRIJENOS VODE JUG – SEVER, KINA

Projekat preusmeravanja vode jug-sever u Kini je najveći projekat takve vrste koji je ikad preduzet. Projekat uključuje crpljenje vode iz južnih rijeka i snabdjevanje sjevernih delova Kine.

Ovaj projekat ima 48-godišnji plan izgradnje. Planirano je da bude završen 2050. godine, kada će  44,8 milijardi kubnih metara vode godišnje biti preusmjereno u populacione centre sušnijeg sjevera.

Po završetku projekta, biće povezane četiri glavne rijeke Kine – Jangce, Žuta rijeka, Huai He i Hai He. Projekat zahtjeva izgradnju tri ogromna kanala za preusmjeravanje, dužine veće od 600 kilometara, koji se protežu od juga ka sjeveru preko istočnog, centralnog i zapadnog dijela zemlje.

Očekuje se da će kompletan projekat koštati 62 milijarde dolara, što je znatno više nego projekat kontroverzne brane Tri klisure u zemlji.

Pozadina projekta preusmjeravanja vode jug-sever

Sjeverna Kina dugo je bila centar stanovništva, industrije i poljoprivrede, a sa brzim rastom udio po glavi stanovnika u ograničenim resursima vode u regionu neizbježno je nastavio da opada. Sve je to dovelo da sjever Kine gde živi oko 50% stanovništva podržava svega 20% vodenih resursa Kine.

Hstorijski gledano, ovo je dovelo do prekomjernog iskorišćavanja podzemnih voda, koje često obezbjeđuju urbani i industrijski razvoj na štetu poljoprivrede, što dovodi do ozbiljnog nedostatka vode u ruralnim oblastima. Pored toga,  česte pješčane oluje u regionu takođe su povezane sa prekomjernom upotrebom podzemnih voda.

Kao rješenje ovog problema Kina pokreće projekat za prijenos vode iz južnih u sjeverne delove.


V – BRANA TRI KLISURE, KINA

Brana Tri klisure – brana na rijeci Chang Jiang zapadno od grada Iichang u provinciji Hubei, Kina. Kada je izgradnja brane zvanično započela 1994. godine, to je bio najveći inžinjerski projekat u Kini. U vreme završetka projekta 2006. godine bila je najveća brana na svijetu.

Ravna grebenasta betonska gravitaciona struktura, brana Tri klisure duga je 2.335 metara sa maksimalnom visinom od 185 metara. U svoj dizajn uključuje 28 miliona kubnih metara betona i 463.000 metričkih tona čelika. Potapajući velika područja klisura Kutang, Vu i Ksiling na oko 600 km uzvodno, brana je stvorila ogroman dubokovodni rezervoar omogućavajući nesmetano kretanje okeanskim teretnjacima.

Ograničena proizvodnja hidroenergije počela je 2003. godine i postepeno se povećavala kako su se dodatni turbinski generatori uključivali tokom godina do 2012. godine, kada su radila sva 32 agregata turbine na brani. Te jedinice, zajedno sa 2 dodatna generatora, dale su brani kapacitet za proizvodnju 22.500 megavata električne energije, što je čini najproduktivnijom hidroelektranom na svijetu.

Projekat je vrijedan 59 milijardi dolara. Brana je takođe imala namjenu da zaštiti milione ljudi od periodičnih poplava, mada se raspravljalo koliko je efikasna u tom pogledu.


VI – DUBAILAND, DUBAI

Planirano je da ovaj projekat bude završen 2025. godine. Po završetku projekta, njegova veličina biće tolika da će ukupno tri Diznilenda moći da stanu u kompleks Dubailand. Dubailand će zauzeti površinu od 278 kvadratnih kilometara i sastojaće se od šest dijelova: tematskih parkova, sportskih objekata, eko-turizma, zdravstvenih ustanova, naučnih atrakcija i hotela. Takođe će imati najveći hotel na svijetu, sa 6.500 soba i tržnim centrom od 10 miliona kvadratnih metara.

Procjenjuje se da će izradnja kompleksa Dubailand koštati 64 milijarde dolara.

VII – PROJEKAT VELIKA RIJEKA KOJU JE NAPRAVIO ČOVJEK, LIBIJA

Libija gradi projekat „Velika rIJeka koju je napravio čovJek (GMR)“, ogromnu mreža podzemnih cjevovoda i akvadukata koji donose visokokvalitetnu svježu vodu iz drevnih podzemnih vodonosnika duboko u Sahari do obale Libije za domaću upotrebu, poljoprivredu i industriju. GMR je opisan kao najveći projekat navodnjavanja na svijetu. Libijska vlada ga je ponosno proglasila “Osmim svjetskim čudom”. Od 1991. projekat je korišćen za prijeko potrebno zalivanje i vodu za piće u naseljenim gradovima i poljoprivrednim područjima na sjeveru Libije  koja su ranije zavisila od postrojenja za desalinizaciju.

Planirano je da se projekat završi 2030.


VIII – CROSSRAIL, LONDON

Projekat London Crossrail je prvi i najveći sistem podzemne željezničke mreže u Evropi dužine 118 kilometara. Izgradnja je počela 2009. godine, a završetak svih radova planiran je za tekuću, 2021. godinu.

Glavna karakteristika projekta Crossrail je 42 kilometara novih podzemnih tunela. Željeznička linija će povezivati 40 stanica. Na projektu je angažovano 10.000 ljudi na 40 gradilišta. Očekuje se da će projekat koštati 23 milijarde dolara i da će biti završen u fazama.

IX – MEĐUNARODNA SVEMIRSKA STANICA

Međunarodna svemirska stanica kruži oko Zemlje svakih 92 minuta. Stanicu je razvilo partnerstvo 15 zemalja i pet svemirskih agencija.

Stanica je izgrađena 2010. godine i najskuplji je projekat – 150 milijardi dolara. Svemirska stanica još uvijek prolazi kroz faze razvoja i proširenja koji bi mogli povećati njenu konačnu cijenu.

X – BRZA ŽELJEZNICA, KALIFORNIJA

Izgradnja kalifornijskog brzog voza počela je 2015. godine i očekuje se da će biti završena do 2029. Željeznička pruga će povezati osam od 10 najvećih gradova u Kaliforniji, imaće 24 stanice. Izgradnja će se odvijati u dvije faze, pri čemu će prva faza povezivati Los Anđeles sa San Franciskom za manje od 3 sata.

U drugoj fazi doći će do povezivanja San Dijega i Sakramenta.

Voz će biti električni i kretaće se u potpunosti obnovljivom energijom, a moći će da ostvari brzinu od 320 km/h.

Vrijednost projekta se procenjuje na 70 milijardi dolara.

PM-Senzor.ba

0 0 votes
Ocjena članka

0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x