Nezaslađeno sojino mlijeko izdvojeno je kao dobar izbor za osobe koje žele piti mlijeko, a istovremeno voditi računa o nivou šećera u krvi. Stručnjaci savjetuju da se biraju nezaslađene varijante i da se pažljivo čitaju deklaracije, jer mnoga biljna mlijeka sadrže dodate šećere.
Nezaslađeno sojino mlijeko smatra se dobrim izborom za osobe koje paze na šećer u krvi, jer nudi dobru ravnotežu proteina i ugljenih hidrata bez dodatih šećera. Prema navodima iz teksta, kremasto nezaslađeno sojino mlijeko sadrži otprilike jednaku količinu proteina kao kravlje mlijeko, ali ima manje ugljenih hidrata i zasićenih masti, zbog čega se često preporučuje kao prva opcija za one koji kontrolišu glukozu.
Iako mliječni proizvodi mogu obogatiti ishranu kalcijumom, proteinima i vitaminima A, B2, B12 i D, kravlje mlijeko sadrži zasićene masti, a njihov veći unos može biti nepovoljan za osobe kod kojih je rizik od srčanih bolesti već povišen, uključujući i one s povišenim šećerom ili dijabetesom. Ako se ipak bira kravlje mlijeko, preporuka je da to bude mlijeko s niskim udjelom masti ili obrano.
Nutricionistkinja Kej si Vavrek iz Medicinskog centra Wexner Univerziteta Ohajo Stejt navodi da nezaslađeno sojino mlijeko ima oko sedam do osam grama proteina po šolji, što je uporedivo s kravljim mlijekom, ali uz manje ugljenih hidrata. Ona ističe da je važno birati obogaćenu verziju kako bi se unijeli kalcijum i vitamin D, čime sojino mlijeko postaje nutritivno još sličnije kravljem.
U tekstu se naglašava i da je potrebno paziti na dodate šećere. I mliječna i biljna mlijeka sadrže prirodne šećere, ali mnoga biljna mlijeka su dodatno zaslađena ili aromatizovana. Šeron Grej, nutricionistkinja i edukatorka sa Univerziteta Konektikat, upozorava da zaslađena biljna mlijeka mogu izazvati skok glukoze u krvi, naročito ako se piju samostalno. Kao primjer, navodi se da šolja nezaslađenog sojinog mlijeka sadrži oko 3 grama prirodnog šećera, dok zaslađena verzija ima 11 grama, od čega je većina dodati šećer.
Za osobe alergične na soju ili one kojima ne odgovara njen ukus, kao alternativa se navodi nezaslađeno bademovo mlijeko, koje ima manje proteina od sojinog, ali i vrlo malo ugljenih hidrata. Ostala biljna mlijeka, poput rižinog i ovsenog, imaju više ugljenih hidrata i šećera, dok kokosovo mlijeko nema mnogo ugljenih hidrata, ali sadrži visok udio zasićenih masti, pa se ne preporučuje kao primarni napitak.
Izvor: Nezavisne novine