Na sjeverozapadu Aljaske, u blizini Point Laya, tokom jeseni se na obali okuplja više od 200.000 pacifičkih morževa, uglavnom ženki i mladunaca. Iako prizor djeluje fascinantno, iza njega stoji povlačenje morskog leda i ozbiljan rizik od smrtonosnog stampeda.
Na prvi pogled izgleda kao da je obala prekrivena nepreglednom gomilom kamenja, ali snimci iz vazduha otkrivaju hiljade morževa zbijenih jednih uz druge, toliko gusto da se tlo gotovo i ne vidi. Na ovom dijelu Aljaske, u blizini mjesta Point Lay, tokom jeseni boravi više od 200.000 ovih ogromnih životinja, a riječ je uglavnom o ženkama i njihovim mladuncima.
Kako navodi CNN, pacifički morževi posljednjih godina sve češće izlaze na kopno zbog povlačenja morskog leda. Morževi inače koriste plutajući led kao mjesto za odmor između zarona u potrazi za hranom, a ženke na ledu donose mladunce na svijet i brinu o njima. Međutim, zagrijavanje Arktika mijenja njihove navike: led se tokom ljeta povlači sve dalje od obale, često iznad dubokih voda u kojima morževi ne mogu lako do hrane na morskom dnu.
Zbog toga su životinje primorane da se odmaraju na kopnu prije nego što ponovo krenu u potragu za hranom. Masovni izlasci morževa na obalu kod Point Laya počeli su 2007. godine, kada je na tom području zabilježeno nekoliko hiljada ženki i mladunaca, a njihov broj je narednih godina naglo rastao. Danas je to najveće poznato mjesto masovnog izlaska morževa na kopno u Sjevernoj Americi.
Iako prizor djeluje impresivno, ovakva koncentracija nosi i veliku opasnost. Morževi mogu težiti i do dvije tone, a kada se iznenada uplaše, hiljade njih istovremeno kreću prema vodi. U takvom stampedu mladunci mogu ostati zarobljeni ispod odraslih životinja, a Ros upozorava da u pojedinim slučajevima stradaju stotine, pa čak i hiljade mladih morževa. Paniku mogu izazvati polarni medvjedi, ali i ljudske aktivnosti poput niskog preleta aviona, prolaska brodova ili približavanja turista.
Upravo zbog značaja ovog područja za opstanak morževa, organizacija The Conservation Fund postigla je dogovor s kompanijom Cully Corporation, u vlasništvu starosjedilačke zajednice Aljaske. Dogovorom je predviđena trajna zaštita gotovo 50.000 jutara zemljišta, odnosno oko 20.200 hektara, kako bi se ograničile aktivnosti koje bi mogle uznemiravati životinje, uključujući komercijalni razvoj, eksploataciju prirodnih resursa i turizam. Pregovori su trajali deset godina, a zaštita je posebno važna zbog blizine Nacionalnog naftnog rezervata Aljaske.
Izvor: Nezavisne novine

