Dok je u Evropa za vrijeme srednjeg vijeka živjela u mračnim vremenima, a zapadna kultura i civilizacija doživljavala nazadovanje, Kordoba je bila glavno naučno, književno, filozofsko, intelektualno, umjetničko, trgovačko i ekonomsko središte. U tom period dolazi do velikog napretka u razvoja nauke i tehnologije, a istovremeno Kordoba postaje jedno od najvažnijih i najbogatijih središta kulture i umjetnosti.
Alkazar je bio sjedište Kordopskog halifata, sve do gradnje Medina al-Zahre.Ustupljeno Al Jazeeri
Od Muzeja Andaluzije do Velike džamije
U obilazak starog dijela Kordobe krećemo od Kalahora kule. Krajem 12. stoljeća Almohadi su izgradili kulu kako bi žaštitili most preko rijeke Gvadalkivir. Danas je u unutrašnjosti ove kule smješten Muzej Andaluzije. Prema riječima našeg sagovornika Miguela, kustosa Muzeja Andaluzije, posjetioci se ovdje mogu upoznati s razvojem Kordobe od 9. do 13. stoljeća, odnosno sa razdobljem kada je ovaj prelijepi grad bio centar kulture, nauke i umjetnosti. Na ulazu u Muzej primjetili smo brojne statue značajnih ličnosti Andalusa kao što su Ibn Rušd, Ibn Arabi, Musa Ben Mejmuna i dr. U Muzeju je prikazan tehnološki napredak Andaluzije, a između ostalog i razvoj novih tehnika u obradi zemlje. Tu je i maketa Albolafia mlina, koji je koristio halifa Alkazara.
Krajem 12. stoljeća Almohadi su izgradili kulu kako bi žaštitili most preko rijeke GvadalkivirUstupljeno Al Jazeeri
Naš sagovornik još dodaje da postavka koja se odnosi na Veliku džamiju, prikazuje njen izvorni izgled, prije preuređenja u crkvu. Interesantno je spomenuti da postavke nisu statične, već prikazuju žitelje Kordobe kako obavljaju svakodnevne poslove, plove rijekom ili za vrijeme ezana odlaze u džamiju. Neki od eksponata odnose se na palaču Medina al-Zahra (Blistavi grad), koju je izgradio Abdu-r-Rahman en-Nasir, emir i prvi halifa Kordobe. S kule se pruža izuzetno lijep, panoramski pogled na Kordobu, korito rijeke Gvadalkivir i Veliku džamiju.
Brojne postavke prikazuju žitelje Kordobe kako obavljaju svakodnevne poslove, plove rijekom ili za vrijeme ezana odlaze u džamiju.Ustupljeno Al Jazeeri
Prelaskom preko mosta koji su prvobitno izgradili Rimljani (u 1. stoljeću p.n.e.), ulazimo u stari dio grada. Na ostacima Rimskog mosta Mauri su u 9. stoljeću sagradili novi most koji je i danas očuvan. Lukovi mosta kazuju posebnu priču o maurskoj arhitekturu koja i danas dominira gradskim krajolikom.
Lukovi mosta kazuju posebnu priču o maurskoj arhitekturu koja i danas dominira gradskim krajolikomUstupljeno Al Jazeeri
Na putu prema Velikoj džamiji dolazimo do mesdžida, u kojem muslimani Kordobe mogu objavljati svih pet namaza (molitvi). Tu smo upoznali Mustafu, koji već godinama živi u Kordobi. U blizini Velike džamije otvorio je prodavnicu suvenira pod imenom El-Mihrab. Na njegov prijedlog sa zadovoljstovom smo prihvatili ideju da bude naš vodič kroz kompleks Velike džamije.
El-Mihrab, prodavnica Mustafe, našeg vodiča kroz znamenitosti KordobeUstupljeno Al Jazeeri
Na putu prema Džamiji od Mustafe smo dobili informaciju da su muslimani koji žive u Španiji u više navrata tražili da im se odobri da klanjaju namaze (obavljaju molitve) u jednom dijelu džamije, ali, nažalost, Vlada Španije nije odobrila taj zahtjev.
Dolazimo su harem Velike džamije kojeg krase velika fontana, česme i veliki broj stabala narandže. U unutrašnjosti se nalazi veliki broj stubova sa lukovima, izgrađenim od kamena i crvene cigle, koji ovu džamiju čine jedinstvenom i prepoznatljivom. Građena je od 784.do 987. godine.
U unutrašnjosti se nalazi veliki broj stubova sa lukovima, izgrađenim od kamena i crvene cigle, koji ovu džamiju čine jedinstvenom i prepoznatljivomUstupljeno Al Jazeeri
Mihrab okrenut prema jugu
Dok smo zadivljeno gledali u pozlaćeni mihrab, koji je remek-djelo arhitektonske umjetnosti, od Mustafe smo dobili jednu interesantnu i neobičnu informaciju.
Za razliku od drugih džamija, gdje je mihrab okrenut prema Mekki i kibli, u slučaju Velike džamije u Kordobi umjesto jugoistočno, usmjeren je prega jugu. Prema njegovim riječima u islamskom svijetu desile su brojne rasprave na ovu temu, a jedan od zaključaka je da je Abdurrahman I mihrab usmjerio prema Damasku, budući da je bio podređen tom halifatu.
Za razliku od drugih džamija, gdje je mihrab okrenut prema Mekki i kibli, u slučaju Velike džamije u Kordobi umjesto jugoistočno, usmjeren je prega juguUstupljeno Al Jazeeri Prema njegovim riječima, dolaskom Abasida na vlast 750. godine (krvna veza s Poslanikom Muhammedom, s.a.w.s) na vrlo okrutan način okončala se vladavina emevijske dinastije, koju je preživio samo Abd al-Rahman I, te je upravo to mogući razlog što nije želio da prizna autoritet abasidskog halife.
Obilaskom džamije, penjemo se kružnim stepenicama na minaret visok gotovo šezdeset metara. Njegov graditelj bio je Abdu-r-Rahman III. Sa minareta se pruža najljepši pogled na Veliku džamiju i cijelu Kordobu.
Pogled na Veliku džamiju građenu od 784.do 987. godineUstupljeno Al Jazeeri
Od Velike džamije uputili smo se prema Jevrejskoj četvrti, prolazeći kroz uske ulice koje krase balkoni puni cvijeća i mnoštvo različitih dekoracija koje podsjećaju na maursko doba. Na tom putu dolazimo do Albolafia mlina, koji je izgrađen po nalogu Abd al-Rahmana II, kako bi se voda iz rijeke Gvadalkivir dopremila do vrtova Alcazara, koji je u početku bio sjedište Kordopskog halifata. Koliko je za grad značila gradnja ovog mlina, dovoljno govori činjenica da se mlin našao na sližbenom grbu Kordobe.
Albolafia mlin je izgrađen po nalogu Abd al-Rahmana II, kako bi se voda iz rijeke Gvadalkivir dopremila do vrtova AlcazaraUstupljeno Al Jazeeri U neposrednoj blizini smo primjetili statuu Ibn Rušda – Averoes (1126.-1198), andaluzijskog filozofa i mislioca, poznatog po prevodima i komentarima Aristotelovih djela. Danas se u Jevrejsku četvrti nalaze brojni hoteli, prodavnice i restorani. Nakon brojnih obilazaka naše utiske smo sumirali u Sefardkom restoranu, smještenom u blizini sinagoge s početka 14. stoljeća.
Izvor: Al Jazeera