U ličnom svjedočenju za The Guardian, Zirrar Ali opisuje kako je tokom hadža u Meki 2024. godine ekstremna vrućina, koja je prelazila 51°C, pretvorila sveto putovanje u borbu za opstanak, posebno za njega i njegovog starog oca.
Zirrar Ali je ispričao da je u Saudijsku Arabiju došao kako bi obavio hadž, petodnevno muslimansko hodočašće, ali ga je tokom boravka u Meki dočekao talas nesnosne vrućine. Prema njegovom svjedočenju, temperature su tokom hadža 2024. godine prelazile 51°C, a klimatske promjene čine ljetne, ali i ranije sigurnije proljetne termine, sve opasnijim za hodočasnike.
Ali navodi da je u početku sve djelovalo podnošljivo: u Medini je učio rituale, a u Meki je prvih dana čak mislio da je vrijeme „iznenađujuće hladno“. Međutim, na Dan Arefata, koji opisuje kao najsvetiji dan, situacija se naglo promijenila. Kako je sunce raslo, tako je rasla i opasnost, a mnogi iz njegove grupe odlučili su ostati u zatvorenom prostoru s klimatizacijom. On je, kaže, bio tvrdoglav i nije želio propustiti obrede zbog vrućine.
U nastavku je opisao gužvu, nedostatak prijevoza, iscrpljujuću šetnju između lokacija, izduvne gasove autobusa i borbu za hladovinu. Govori i o ljudima koji su padali od iscrpljenosti, starijima koji su se onesvješćivali te o osjećaju da pomoć ne stiže dovoljno brzo. Posebno ga je pogodila odgovornost prema ocu, zbog koje je dio obreda obavljao umjesto njega, dok je starijeg čovjeka zbog vrućine ostavljao u hotelu kad god je to bilo potrebno.
Ali zaključuje da ga je hadž, uprkos patnji, podsjetio na međusobnu solidarnost i na to da se ljudi moraju pomagati jedni drugima. Istovremeno upozorava da mnoge smrti tokom hadža djeluju izbjegljivo, jer, kako kaže, na mjestu gdje se okupljaju milioni ljudi nije bilo dovoljno vode, hlada i medicinske pomoći. U njegovom tumačenju, klimatska kriza nije samo apstraktna tema nego stvarna prijetnja koja mijenja i jedno od najsvetijih putovanja u islamu.
Izvor: The Guardian